"Idućeg tjedna navršit će se 10 godina otkada nam je Hrvatski sabor prvi put iskazao povjerenje. Tih 10 godina kontinuiteta omogućilo nam je da Hrvatskoj, i u najzahtjevnijim okolnostima, osiguramo političku stabilnost i jasan smjer razvoja", kazao je premijer.

Zahvalio je građanima što su HDZ-u tri puta zaredom dali povjerenje na izborima, naglasivši kako to Vladu obvezuje da ostvarene rezultate pretvori u daljnji napredak.

"Hrvatska nije izolirana od dubokih promjena u svijetu. Ratovi, gospodarski poremećaji i politička previranja odražavaju se i na našu sigurnost, gospodarstvo i svakodnevni život građana. Takve okolnosti traže ozbiljnost, iskustvo i sposobnost donošenja odluka", naveo je Plenković.

Premijer je naglasio kako se ova Vlada u najtežim okolnostima potvrdila kao sidro političke stabilnosti te je uz potporu parlamentarne većine donosila odgovorne odluke, štitila građane i gospodarstvo i provodila reforme.

"Hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka EU. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, rast europodručja za ovu godinu je 1,1 posto, a hrvatski rast projiciraju 2,2, posto. Za iduću godinu projiciran je na 2,3 posto i time bismo bili peta zemlja po rastu u europodručju. Naša je zadaća taj rast pretvarati u veće plaće, bolje javne usluge i kvalitetniji život građana u svim krajevima Hrvatske", istaknuo je.

Osvrćući se na proteklih 10 godina mandata, Plenković je podsjetio na brojne krize - od Agrokora, pandemije, potresa, migracijskih pritisaka, energetske krize do sigurnosnih posljedica ruske agresije na Ukrajinu i rata na Bliskom istoku.

Premijer je izvješće podijelio u tri cjeline povezane s tri zadaće - jačati gospodarstvo u neizvjesnim okolnostima, graditi otpornije društvo i snažnije institucije te učvrstiti suverenost i sigurnost građana. Najavio je u utorak da će hrvatski BDP ove godine prvi put premašiti 100 milijardi eura, dodavši kako je Hrvatska u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Europske unije.

O gospodarskom rastu

"Očekujemo da će gospodarski rast ove godine iznositi oko 2,4 posto. Hrvatski BDP time će prvi put premašiti 100 milijardi eura", rekao je Plenković.

Naglasio je kako će nominalno biti više nego dvostruko veći nego prije deset godina, kada je iznosio 47 milijardi eura.

"Prema procjenama Europske komisije, Hrvatska je u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Unije", naveo je.

Premijer je istaknuo kako približavanje prosječnom životnom standardu Europske unije stvara bolje uvjete za ostanak mladih u Hrvatskoj, rješavanje stambenog pitanja i zasnivanje obitelji, ali i za povratak naših iseljenika. Dodao je kako je u pet godina smanjen omjer javnog duga i BDP-a za gotovo 30 postotnih bodova, uz očekivanje da će javni dug iznositi oko 55,5 posto BDP-a.

Hrvatska je u potpunosti i u roku ispunila 404 od 406 pokazatelja, odnosno 99,5 posto iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a preostala dva pokazatelja, koji su ispunjeni djelomično, dovršavamo, izvijestio je među ostalim Plenković podnoseći u Saboru godišnje izvješće o radu Vlade u trećoj godini mandata.

Naveo je i da je od gotovo 10 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju, dosad isplaćeno 7,3 milijarde eura, a do kraja godine očekuje se isplata preostalih do 2,7 milijardi eura.

Tako je od ulaska u EU Hrvatska u odnosu uplata i isplata iz europskog proračuna u plusu za gotovo 22 milijarde eura, istaknuo je te dodao da će ovaj tjedan na sastanku Europskog vijeća s drugim europskim liderima raspravljati o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

"Na temelju pregovaračke kutije, nove u subotu objavljene od irskog predsjedništva, nastavit ćemo se zalagati za hrvatske prioritete, osobito za očuvanje sredstava za kohezijsku politiku, poljoprivredu i ribarstvo, ali i za financiranje novih izazova pred Europom. Prema sadašnjim izračunima, taj je prijedlog za Hrvatsku financijski povoljniji od početnog prijedloga Europske komisije iz srpnja prošle godine, jer predviđa više sredstava za naše nacionalne i regionalne prioritete", poručio je.

Na autocestama u 2027. naplata cestarina bez zaustavljanja

Osvrnuvši se na energetiku, konstatirao je da se odluka o izgradnji LNG terminala na Krku pokazala strateški ispravnom jer smo u plinskoj krizi imali dovoljno plina za sebe i za susjede. Kapacitet terminala, podsjetio je, povećan je s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, čime Hrvatska postaje energetsko čvorište za srednju i jugoistočnu Europu.

Između ostalog, naveo je i da se u Velikoj Gorici, Vinkovcima, Osijeku i Zaprešiću priprema korištenje geotermalne energije za grijanje, za što su potpisani ugovori ukupno vrijedni 86 milijuna eura, a usvojen je i Zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, uključujući i male modularne reaktore.

Govoreći o prometnoj infrastrukturi, kazao je da se do kraja godine planira dovršiti posljednja dionica istarskog ipsilona do čvora Matulji, priprema se i izgradnja istarskog X-a, nastavlja se graditi autocesta prema Dubrovniku, brze ceste prema Požegi, Virovitici i Koprivnici te cesta od Splita prema Omišu, a počela je i gradnja dionica autoceste Križišće – Žuta Lokva. Radi se i na novom ulazu u Split – tunel Kozjak je probijen. Naveo je i da se obnavlja zagrebačka obilaznica, a u pripremi je i treći trak autoceste Zagreb – Karlovac, vrijedan 250 milijuna eura.

"Na autocestama želimo u idućoj godini uvesti naplatu cestarine bez zaustavljanja. U željezničku infrastrukturu planiramo uložiti šest milijardi eura", najavio je, podsjetivši da je prije dva tjedna s indijskom tvrtkom Afcons potpisan ugovor za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, vrijedan 900 milijuna eura, kojim će se dovršiti dvokolosiječnu prugu kroz Hrvatsku, od slovenske do srbijanske granice.

Do kraja godine novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

Osvrnuo se i na još jednu rekordnu turističku godinu, navevši da je u razdoblju od siječnja do kraja rujna ostvareno 20,1 milijun turističkih dolazaka i 105 milijuna noćenja, a vrijednost fiskaliziranih računa bila je viša od sedam milijardi eura, odnosno 18 posto veća nego lani.

"Cilj nam je razvoj cjelogodišnjeg turizma. Budući rast sve više mora počivati na kvaliteti ponude, većoj vrijednosti i ravnomjernijoj raspodjeli turističkog prometa tijekom godine. Naš je cilj i zaustaviti neodrživi rast apartmanizacije te istodobno pridonijeti priuštivijem stanovanju u turističkim destinacijama, što je važno za mlade i obitelji", kazao je premijer te najavio do kraja godine novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti.

Rekao je i da se nastavlja ulagati u jačanje poljoprivredne proizvodnje i prehrambene samodostatnosti. Pritom je istaknuo da je iz prijašnjeg Programa ruralnog razvoja poljoprivrednicima isplaćeno 3,2 milijarde eura, a iz novog Strateškog plana dosad 1,7 od 3,8 milijardi eura.

"Za izravna plaćanja poljoprivrednicima osigurali smo 20 posto više sredstava, uz fleksibilnija pravila korištenja potpora", rekao je premijer, navevši i da se zbog suše poljoprivrednicima osiguralo 20 milijuna eura naknade i više plavog dizela, a za jesensku sjetvu 10 milijuna eura.

"Naš je cilj gospodarstvo koje stvara veću vrijednost, otvara kvalitetnija radna mjesta i povećava životni standard", zaključio je Plenković dio posvećen gospodarstvu.