Predsjednik Vlade Andrej Plenković u četvrtak je, dolazeći na summit Europskog vijeća u Bruxellesu, komentirao prosvjednu notu koju je Srbija uputila Hrvatskoj, ali i hrvatske zahtjeve prema Crnoj Gori u njezinu pristupnom procesu Europskoj uniji.

Na pitanje novinara je li Hrvatska zaprimila prosvjednu notu iz Beograda, premijer je odgovorio da, prema svemu sudeći, jest, ali da ga je njezin sadržaj iznenadio, prenosi Večernji list.

'Pa izgleda smo je dobili. Ja sam, moram priznati, dosta iznenađen takvom notom jer mi nije jasno baš kome je upućena. Mislim da je ponovo riječ o nekakvom spinu koji bi trebao poduprijeti tezu da se Hrvatska, valjda kao poluvanjski, a poluunutarnji neprijatelj, miješa u politički proces i izbornu utrku u Srbiji, što je potpuni nonsens', rekao je Plenković.

'U nas su mediji slobodni, ljudi pišu što žele'

Premijer je posebno komentirao činjenicu da se srbijanska prosvjedna nota odnosi na pisanje hrvatskih medija.

'A što se tiče prosvjedovanja u vezi pisanja hrvatskih medija, pa ja ne znam što bih tome dodao, u nas su mediji slobodni, koliko se ja sjećam, i ljudi pišu što žele', poručio je.

Dodao je da Hrvatska nema namjeru sudjelovati u političkim sukobima u Srbiji.

'Srbija ima svoju izbornu kampanju, neka se oni bave sobom, neka se bave svojim građanima, Hrvatska se u to ne miješa niti je to naša tema. Ali imamo vrijednosnih pitanja gdje Srbija treba ići naprijed, a ne da nama šalje smiješne note', rekao je premijer.

Pritom je dodao da bi ovo bila dobra prilika i za reakciju hrvatskih novinarskih udruga.

'Ako misle da orkestriramo što mediji pišu, to je njihova stvar'

Novinari su Plenkovića ponovno pitali o prosvjednoj noti, a on je poručio da tom pitanju ne treba pridavati preveliku pozornost.

'Pa dobro, mislim da ne moramo mi previše davati pozornosti tome. Ja sam vidio taj tekst, pokušavam shvatiti što oni misle da smo mi učinili', rekao je.

Zatim je ponovno odbacio mogućnost da hrvatske vlasti utječu na medijsko izvještavanje o Srbiji.

'Sad, ako oni misle da mi orkestriramo što hrvatski mediji pišu, a i nisam primijetio nešto posebno sporno, to je njihova stvar. Ja u to ne mogu ulaziti. Meni to malo djeluje smiješno, da vam pravo kažem', zaključio je.

Hrvatska postavila osam uvjeta Crnoj Gori

Plenković se osvrnuo i na dokument koji je Hrvatska dostavila ostalim članicama Europske unije, a u kojem je navela osam otvorenih pitanja koja Crna Gora treba riješiti tijekom pristupnih pregovora. Naglasio je da su posebno važna pregovaračka poglavlja 23 i 31, koja se odnose na temeljna prava te vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku.

'Mi smo sasvim transparentno nabrojili osam točaka koje su dugi niz godina predmetom neriješenih pitanja, a vezanih za europske vrijednosti, a oko kojih Crna Gora do sada nije napravila iskorak', rekao je.

Istaknuo je da Hrvatska prema Crnoj Gori vodi konstruktivnu politiku te da joj želi pomoći u napredovanju prema članstvu.

'Pogledajte što se dogodilo Sjevernoj Makedoniji'

Premijer je hrvatski pristup usporedio s dugogodišnjim zastojima Sjeverne Makedonije na europskom putu.

'Dakle, imate primjer Sjeverne Makedonije koja je 2000. bila ispred Hrvatske u institucionalnom pogledu, a još nisu otvorili pregovore. Postoje dvije države koje su od 2005. do 2026. uzele 21 godinu institucionalnog približavanja Sjeverne Makedonije EU-u. Hrvatska nije zauzela taj pristup', rekao je.

Dodao je da Zagreb, unatoč teškom povijesnom nasljeđu, nastoji pronaći rješenja za konkretne probleme.

Među hrvatskim zahtjevima posebno je izdvojio obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj tijekom ratnih zbivanja početkom devedesetih godina.

'Tu smo stavili pitanja sporazuma o obeštećenju logoraša. I to na način da reflektira realnosti koje su se dogodile početkom 1990-ih', rekao je.

Spomenuo je i spomen-ploču u Morinju te bazen u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, za kojeg hrvatska strana tvrdi da je bio stražar u logoru.

'Stavili smo pitanje koje se odnosi na ploču u logoru Morinj, gdje su hrvatski branitelji bili zatočeni, neki ubijeni, maltretirani i mučeni. S tim u vezi, jedan od ljudi koji je vodio straže tamo dobio je, valjda da mu daju počast nakon što je preminuo, da ima u Kotoru bazen njegovo ime', izjavio je Plenković.

Prema njegovim riječima, riječ je o pitanjima koja crnogorske vlasti mogu riješiti bez većih poteškoća. 'To su male stvari koje oni mogu riješiti: da se ploča poštuje, da se to ime riješi', dodao je.

Nestali, ratni zločini, imovina i granica

Plenković je podsjetio da Hrvatska od Crne Gore traži i suradnju u procesuiranju ratnih zločina te rasvjetljavanju sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana. Otvoreno je i pitanje imovinskih prava Hrvata u Crnoj Gori, uključujući provedbu sudskih presuda i povrat imovine. Posebno je izdvojio pitanje granice, koje Hrvatska povezuje s nasljeđem raspada bivše Jugoslavije i pregovaračkim poglavljem 31.

'Jednako tako, posebno važno je pitanje granice. Dakle, granice koja je dio sukcesijskih tema i time je naslonjena i integralni je dio poglavlja 31', rekao je.

Premijer je poručio da su svi hrvatski zahtjevi već dugo poznati crnogorskom državnom vrhu.

'Sve te teme su poznate Crnoj Gori. I predsjedniku i premijeru i ministru. Ministri su zaduženi da pronađu rješenja', rekao je.

Na kraju je ponovio da Hrvatska podržava europski put Crne Gore, ali očekuje konkretne poteze Podgorice.

'Mi želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo da se ova pitanja riješe, i sad je trenutak da ih se riješi', zaključio je Plenković.