pravila transfuzije

Pitali smo kako se utvrđuje tko može darovati krv i koje su krvne grupe najpotrebnije

  • Autor: Ivana Ivandić
  • Zadnja izmjena 03.05.2019 21:55
  • Objavljeno 03.05.2019 u 21:55
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Hrvatska se može pohvaliti idealnim zalihama krvi jer se na dan skupi više od 400 doza zahvaljujući svakodnevnim organiziranim akcijama darivanja, pa u Hrvatskoj ne nedostaje krvi za liječenje, kaže ravnateljica Hrvatskoga zavoda za tranfuzijsku medicinu (HZTM) Irena Jukić, koja za tportal objašnjava proceduru

'Uglavnom nema problema s nedostatkom krvi, potrošnja je kontinuirana, imamo idealne zalihe u gornjim granicama. Dnevno se skupi više od 400 doza krvi, odnosno više od 400 ljudi daruje krv', objašnjava ravnateljica HZTM-a Irena Jukić i dodaje kako je odaziv odličan te da imaju privilegiju raditi s dobrim ljudima. 'Neki od njih dolaze već godinama te su darovali krv više od 100 puta', napominje.

Dnevno je potrebno od 700 do 750 doza, a godišnje se za cijelu Hrvatsku skupi oko 190 tisuća doza krvi, što je rezultat, ističe Jukić, dobrog planiranja.

'Za to je važno dobro planiranje, pa skupljamo podatke iz bolnica i u suradnji s Crvenim križem organiziramo akcije darivanja', navodi.

Koja je krvna grupa najpotrebnija? Ovisi o bolesnicima, koji sami dirigiraju potrebe za pojedinim krvnim grupama. Pripravci krvne grupe 0 su univerzalni, 'ali je najbolje da pacijenti budu liječeni svojom krvnom grupom'.

Ravnateljica HZTM-a Irena Jukić

Ravnateljica HZTM-a Irena Jukić

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Visnjic/PIXSELL

Prije darivanja krvi osoba mora proći određeni pregled koji uključuje mjerenje tlaka, testiranje razine hemoglobina (željeza) u krvi te ispunjavanje upitnika o bolesnim stanjima i terapijama koje osoba možda prima.

'S liječnikom se odluči može li osoba taj dan dati krv ili ne kako darivanje ne bi moglo naštetiti darivatelju', objašnjava Jukić.

Prije nego što se pohrani, krv se podijeli u epruvete te se obavlja imunohematološko, serološko i molekularno ispitivanje kako bi se odredila krvna grupa te postojanje krvlju prenosivih bolesti, hepatitisa B i C, sifilisa i HIV-a.

  • +11
  • +8

Na obljetnicu stradanja Vukovara vojnici darovali krv

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Svaka osoba, objašnjava naša sugovornica, daruje 400 mililitara krvi, što je tzv. puna doza, koja se slaže na hladne ploče, pa se prerađuje.

Izdvaja se koncentracija eritrocita koja se čuva na 4 Celzijeva stupnja u hladnjaku, a vijek trajanja joj je 35 dana. Druga je plazma koja se čuva na -20 Celzijevih stupnjeva u škrinjama te traje do dvije godine i trombociti koji se čuvaju na sobnoj temperaturi u agitatorima, u kojima se ljuljaju kako se ne bi slijepili, a rok trajanja im je do pet dana.

'Svaki od njih ima točno definirane uvjete i ti uvjeti se stalno kontroliraju, pogotovo trombocita, čiji je vijek jako kratak', ističe.

Dogodi li se da krvni pripravci ostanu neiskorišteni, kad im istekne rok trajanja, što rade s njima?

'Uvijek gledamo trendove i zato je važno planiranje. Imamo točno određene granice i kad vidimo da se penjemo prema tim granicama, moramo biti jako oprezni, pa onda objavimo da osobe određenih krvnih grupa ne daju krv, već da to naprave za tjedan ili više dana', navodi ravnateljica Hrvatskoga zavoda za tranfuzijsku medicinu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!