Hrvatska i dalje smatra kako se granični spor između Zagreba i Ljubljane treba rješavati bilateralno, rekla je u ponedjeljak hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u Bruxellesu, nakon izjave potpredsjednika Europske komisije da se radi o sporu između dviju zemalja, te najave slovenskog ministra vanjskih poslova da Slovenija priprema tužbu protiv Hrvatske.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je krajem studenog zadužio potpredsjednika Fransa Timmermansa da posreduje u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije, te je najavio da bi do kraja godine on trebao posjetiti obje zemlje.
Timmermans je u četvrtak u Bruxellesu otkrio da je u kontaktu s vladama u Ljubljani i Zagrebnu, no da još nije sigurno da će posjetiti dvije zemlje.
vezane vijesti
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u petak je rekao da slovensko ministarstvo 'intenzivno priprema tužbu protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne presude', pisao je RTV SLO.
'Naš stav je nepromijenjen. Kao dvije članice NATO saveza i Europske unije to pitanje trebamo rješavati bilateralno', rekla je Pejčinović Burić u Bruxellesu.
Timmermans je u četvrtak rekao kako je riječ o 'graničnom sporu između dviju država članica' i da se 'Europska komisija nada da se to pitanje može riješiti bez odgađanja u konstruktivnom dijalogu između njih'.
Ministrica smatra da je 'dobro dalje raditi na bilateralnom rješavanju, a posredovanje EK-a može samo biti sljedeći korak', kad se iscrpe svi drugi elementi koji su na raspolaganju Zagrebu i Ljubljani, te je izrazila zadovoljstvo što je Timmermans dao izjavu u tom smjeru.
'Ministar Erjavec nije u ovom procesu niti jednom bio konstruktivan, pa i tu najavu vidim u istom duhu', rekla je ministrica, dodavši da je dobro što su se neki sa slovenske strane, poput premijera Mire Cerara, ogradili od te izjave.
'Mi duboko vjerujemo da se treba postići sporazum između dviju prijateljskih država čiji su odnosi puno više od granične crte' i da nema razloga ići u nepotrebne korake, zaključila je Pejčinović Burić.
Pitanje Jeruzalema
Ministrica je u Bruxellesu sudjelovala na susretu ministara vanjskih poslova Europske unije na kojemu su se razmatrala najnovija događanja na Bliskom istoku i mogućnosti europske potpore očuvanju stabilnosti u toj regiji nakon što je SAD odlučio priznati Jeruzalem za glavni grad Izraela, a s ministrima se susreo i izraelski premijer Benjamin Netanyahu koji je prvi čelnik te države koji posjećuje europsku prijestolnicu nakon 22 godine.
Status Jeruzalema je pitanje koje se treba dogovoriti i s palestinske i s izraelske strane, a bilo kakvo preuranjeno reagiranje na američko preseljenje veleposlanstva u taj grad nije dobro, istaknula je Pejčinović Burić nakon susreta. Ministrica smatra kako je rješenje potrebno pronaći kroz suradnju Izraela i Palestine, a na ministarskom sastanku se pokušalo vidjeti kako se u novim okolnostima može raditi na tom rješenju.
Netanyahu je ministrima najavio da će američka administracija uskoro izaći s nekakvim prijedlogom, otkrila je Pejčinović Burić.
Ministri nisu detaljno razgovarali o američkom premještanju veleposlanstva u Jeruzalem, no dogovoreno je da će se po tom pitanju držati međunarodnih standarada i onoga što je dogovoreno u odlukama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, naglasila je ministrica.
'Status Jeruzalema je jedan dio sveukupnog mirovnog procesa i kao takav se treba riješavati', dodala je.
Europski ministri i izraelski premijer razgovarali su i o suradnji u gospodarskom dijelu koji je od 'posebnog interesa za Hrvatsku' jer je Izrael prijateljska, ali i iznimno tehnološki napredna država, a za Hrvatsku su najvažnija rješenja za poljoprivredu i druga joj zanimljiva područja.
Sigurnosna suradnja
Hrvatska je u ponedjeljak i formalno postala dio stalne strukturirane suradnje, novog oblika obrambene i vojne suradnje zemalja EU-a, kojemu je Hrvatska pristupila prije dva tjedna. U inicijativi sudjeluje 25 članica EU-a, a izostale su Malta, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Suradnja predviđa 17 projekata, a Hrvatska zasad razmatra sudjelovanje u njih 5, odnosno u one 'za koje smo sad spremni', rekla je ministrica.
Ovakva vrsta suradnje 'novost je od Lisabonskog ugovora' i riječ je o 'iskoraku da se strukturirano surađuje u područjima koja su zanimljiva svakoj državi'.
'Ne radi se o prenašanju suverenih ovlasti na EU, nego o radu na određenim projektima', a o odluke o sudjelovanju u njima prolazit će kroz koordinaciju vlade, rekla je Pejčinović Burić koja očekuje da će se to dogoditi u siječnju.
