Nakon paketa pomoći Grčkoj u veljači, u eurozoni i dalje vlada uznemirenost koju većina analitičara pripisuje visokim premijama koje investitori traži za španjolske i talijanske državne obveznice.

Naime, u obje zemlje, pa tako i u Grčkoj, predviđa se veliki otpor najavljenim reformama, a neizvjesni ishod predsjedničkih izbora u Francuskoj, točnije manjak strategije za eurozonu, također predstavlja izvor zabrinutosti.

Kamate na desetogodišnje španjolske obveznice dosegle su rekordnih šest posto, što je neodrživo na dulji rok, a taj se proces odvijao u sjeni dodjeljivanja paketi pomoći Grčkoj početkom godine. Španjolska nastoji programski smanjiti deficit, no jedan je analitičar za Le Monde istaknuo da se radi 'o začaranom krugu - što su kamate više, teže je smanjiti deficit'. Guverner španjolske središnje banke najavio da je će ukoliko ne dođe do poboljšanja u ekonomiji, vlada morati intervenirati u oslabljeni bankarski sektor.

Izbori u Grčkoj najavljeni su za 6. svibnja, no sudeći prema anketama, političke snage koje se zalažu za nove rigorozne mjere štednje nemaju dovoljno potpore da bi formirale novu vladu. Dok se u Italiji previđa da bi vlada mogla ubrzo i službeno smanjiti previđanja ekonomskog rasta. Rast na tržištu zasad jedino bilježe jedino američke, britanske i njemačke državne obveznice.

Sljedeći tjedan u Washingtonu planiran je susret ministara financija i guvernera središnjih banaka na kojem se očekuje da će direktorica Christine Lagarde tražiti dodatnu potporu MMF-a u rješavanju krize eura, no posve očekivano, Velika Britanija je već sad najavila da će doprinijeti fondu samo ako je se uvjeri da su vođe eurozone napravile sve što je u njihovoj moći da riješe dužničku krizu. Začarani krug može se, dakle, jasno detektirati ne samo na financijskom tržištu, već i na političkom planu.