Ovo morate znati o domskoj djeci da biste im lakše pomogli

'Što sa sobom nakon doma?' – pitanje je koje si svake godine postavlja najmanje dvjestotinjak mladih bez roditeljske skrbi budući da s punoljetnošću gube pravo na smještaj u domu ili udomiteljskoj obitelji. Našem sustavu nedostaje prijelazno razdoblje tijekom kojeg bi se mladima iz udomiteljskih obitelji pružila podrška da steknu znanja i vještine i da zakorače u svijet odraslih. Kako bi se upozorilo na ovaj problem te ubrzalo poslovično sporu državnu birokraciju u iznalaženju spasonosnih mjera na zagrebačkom je Zrinjevcu izveden vikend performans pod nazivom 'Kaj sad s nama'

'Velika je potreba da društvo što prije pronađe rješenje za te mlade ljude jer uzalud nam sva ulaganja u usluge smještaja, savjetovanja, psiho-socijalne podrške, ako će te osobe na kraju završiti na ulici', upozorila je Katarina Maček, socijalna radnica iz Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece.

Performans na Zrinjevcu trajao je šest minuta unutar kojih je prikazana životna priča mlade osobe nakon što mu prestane pravo na smještaj u udomiteljskoj obitelji.

Socijalna isključenost ranjive društvene skupine

Upozoreno je da su mladi iz udomiteljskih obitelji izloženi riziku siromaštva i socijalne isključenosti, jer završavaju niži stupanj obrazovanja. Naime, njih čak tri četvrtine završava trogodišnju srednju školu. Među njima je dvije trećine onih koje se zadovolje obrazovanjem za pomoćno zanimanje.

Istaknuto je kako je jako malo mladih iz udomiteljskih obitelji koji uspješno upišu željenu srednju školu i zaposle se.

'Kada govorimo o visokoj stručnoj spremi, samo 98 mladih s područja cijele Hrvatske iz alternativne skrbi je na sveučilišnom studiju. To je izuzetno mala brojka i većina ih završava srednju stručnu spremu. Godišnje iz domova i udomiteljskih obitelji u Hrvatskoj izađe oko 200-tinjak djece', kaže socijalna radnica.

Još ne postoji jedinstvena socijalna politika

Iako pomoć oko zapošljavanja djece iz udomiteljskih obitelji postoji, ona još nije dovoljno zastupljena kod državnih i lokalnih službi.
'Jedinice lokalne zajednice ovisne su o državi, neke imaju razvijene stambene zajednice, neke nemaju. No još ne postoji jedinstvena socijalna politika koja bi bila usmjerena prema tim mladima. Zato apeliramo na više poticajnih mjera za njihovo zapošljavanje. Također, smatramo da bi im trebalo ponuditi povlaštene najamnine ili neke druge povlastice za lakše rješavanje stambenog pitanja da bi se brže i jednostavnije osamostalili', objašnjava Maček.

Nema društvenih predrasuda

Maček kaže kako društvenih predrasuda i stigmatizacije prema djeci iz udomiteljskih obitelji nije bilo, ali još su oni socijalno ugrožena skupina.

'Mladi iz udomiteljskih obitelji imaju manju mogućnost pri zapošljavanju, jer uglavnom se odluče za zanimanja koja su manje konkurentna na tržištu rada', priča socijalna radnica.

Prednosti kod odabira obrazovanja i upisa srednje škole djeca iz udomiteljskih obitelji nemaju, no imaju određenu prednost kod zapošljavanja.

'Ako poslodavac zaposli osobu koja je izašla iz alternativne skrbi, 12 mjeseci mu ne treba plaćati nikakva davanja. Nakon isteka tog roka na poslodavcu je da odluči hoće li zadržati tu osobu. Riječ je o poticajnoj mjeri Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. S druge strane, djeca iz udomiteljskih obitelji koja se odluče na visoku stručnu spremu imaju pravo na mjesečnu naknadu od 2.000 kuna. Prihvaćanjem naknade djeca gube pravo na dom ili boravak u udomiteljskoj obitelji. Za onu djecu koja odaberu srednju stručnu spremu u udomiteljskoj obitelji mogu ostati godinu dana nakon njezina završetka', zaključuje Maček.