Prema dosad objavljenim podacima, kada se zbroji otpad na površini i onaj zakopan, riječ je o oko 37 tisuća tona smeća iz Slovenije i Italije te dijelom iz Hrvatske. Plastika, elektronički otpad, medicinski ostaci i građevinski materijal završili su pomiješani sa zemljom, ponegdje i do osam metara dubine. Kišnica prolazi kroz takvu mješavinu, a nalazi pokazuju prisutnost teških metala i takozvanih vječnih kemikalija PFAS. U podzemnim vodama izmjerene su koncentracije PFAS-a dvostruko veće od dopuštene granice, podsjeća RTL Direkt.

Bračni par Šincek, koji se povezuje s ilegalnim odlaganjem otpada, uhićen je još u veljači prošle godine. Deset mjeseci proveli su iza rešetaka, nakon čega su pušteni, a sada se čeka optužnica pa eventualno suđenje. Pravosudni epilog mogao bi trajati godinama. Otpad, međutim, toliko vremena nema.

Balen: Pokrenut dio sanacije, ponude se otvaraju 25. kolovoza

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen u RTL Direktu poručio je da odgovorni za višegodišnje ilegalno odlaganje moraju biti kažnjeni, ali i da Fond nije institucija koja je problem stvorila, nego ona koja ga sada mora riješiti.

Balen potvrđuje da se otpad nalazi i nekoliko metara pod zemljom te da je riječ o vrlo složenoj mješavini zemlje i različitih vrsta otpada. U izvještajima se navodi i sloj gline koji djeluje kao svojevrsna nepropusna barijera, no iz Fonda ne umanjuju ozbiljnost situacije.

'Za dio otpada postupak sanacije već je pokrenut. U tijeku su dvije nabave za približno 4500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima te još oko 650 tona neopasnog otpada, a ponude bi trebale biti otvorene 25. kolovoza', tvrdi Balen.

Mnogo je složenije pitanje što napraviti sa zakopanim otpadom. Nakon što je dobio cjelovito izvješće, Fond je, tvrdi Balen, kontaktirao sedamdesetak odlagališta opasnog otpada i spalionica diljem Europske unije kako bi utvrdio gdje se takav materijal može zbrinuti i koliko bi cijeli posao mogao koštati. Problem je dodatno kompliciran činjenicom da Hrvatska nema ni odlagalište opasnog otpada ni spalionicu u kojoj bi se takav materijal mogao obraditi.

Koliko su se opasne tvari već proširile i koliko bi područje oko odlagališta moglo biti ugroženo, Balen nije mogao precizirati. Fond je, kaže, zadužen za sanaciju, dok kvalitetu vode i zraka te moguće posljedice za šire područje trebaju pratiti druge nadležne službe.

Istodobno odbacuje kritike da Fond problemu pristupa presporo.

„Shvaćamo zabrinutost građana, ali moramo isto tako reći da ovdje ima jako puno populizma, paušalnih tvrdnji, politikantstva i ubiranja političkih bodova”, rekao je Balen.

Kao dokaz da Fond može provesti velike i komplicirane sanacije naveo je varaždinske bale, 120 tisuća tona otpadne troske na Crnom brdu te aktualnu sanaciju azbestnog odlagališta Salonit u Vranjicu.

Datuma početka još nema, sanacija će trajati do godinu i pol

Najveći prijepor ipak ostaje brzina. Nakon poruke ministrice da „nema hitne sanacije” uslijedile su žestoke političke reakcije, a predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava situaciju je usporedio s izlijevanjem tankera nafte u Jadran. Pitanje je zato koliko još procedura može trajati prije nego što strojevi stvarno dođu na teren.

Balen zasad ne izlazi s konkretnim datumom početka sanacije zakopanog otpada. Za rasuti otpad dokumentacijom je predviđen rok zbrinjavanja do godinu dana, dok bi se za složeniji, zakopani dio mogao koristiti pregovarački postupak koji omogućuje brže provođenje nabave, ali i dalje unutar zakonskih procedura.

„Ne bježimo od problema. Mi ga rješavamo i moramo ga rješavati po zakonu. Da smo dosadašnje nabave išli rješavati direktnom pogodbom, isti bi nas ljudi optuživali da nekome pogodujemo ili da smo preplatili”, poručio je.

Fond bi tijekom rujna predstavnicima udruge Naš Gospić trebao predstaviti odabranu varijantu sanacije i rokove. Prema Balenovim riječima, takvi zahvati uobičajeno traju između godinu i godinu i pol dana.

Kako je ovo uopće bilo moguće?

Slučaj Gospić, međutim, otvorio je i šire pitanje: kako je moguće da se tisuće tona otpada, odnosno teret usporediv s oko 1500 kamiona, godinama dovozi i zakopava, a da sustav to ne zaustavi?

Balen odgovara da su upravo državne institucije na kraju pokrenule istrage, ali priznaje i da je slučaj doveo do promjena sustava. Izmjene zakona koje su u hitnoj proceduri trebale bi pooštriti nadzor prekograničnog prometa otpadom i kontrolu potrebnih notifikacija, jasnije odrediti odgovornost pojedinih institucija, od komunalnih redara do inspektorata, te omogućiti dodatni nadzor kamerama.

Cilj je da se ono što se dogodilo u Gospiću više ne može ponoviti.