Kada je ministar policije Ranko Ostojić 2012. 'oslobodio' 2.439 rukovodećih mjesta u policiji te za njih raspisao interne natječaje, nije mogao zamisliti da će tome stati na kraj Upravni sud, i to dvije godine kasnije. Iako je depolitizacija policije nužna, čišćenje odmah po dolasku na vlast ostavlja dojam 'čišćenja kadrova' svojeg prethodnika. Njegova je odluka izazvala revolt u policiji, a mnogi su upozoravali da je Ostojić napravio početničku grešku u koracima
Upravni sud donio je u ponedjeljak prvu nepravomoćnu sudsku presudu kojom je i pravno potvrđeno da je jedan od smijenjenih policajaca s radnog mjesta uklonjen suprotno propisima te da ga policija, i to po hitnom postupku, mora vratiti na staro radno mjesto, neslužbeno doznaje tjednik Globus. Potvrdu toga smo potražili na Ustavnom sudu, no do zaključenja teksta nije stigla. U pisarnici nam tek kažu kako takvih predmeta imaju dosta.
Za očekivati je stoga da će ovakva sudska praksa koja je ništavnim ocijenila način na koji je Ostojić odradio sječu zatečenih rukovodećih kadrova. Isti scenarij mogao bi uslijediti i za ostale policijske dužnosnike koji su smijenjeni dolaskom Kukuriku koalicije na vlast. Za mjesta koja je oslobodio, Ranko Ostojić, tada novi ministar unutarnjih poslova raspisao je natječaj unutar sustava kako bi ta mjesta popunio.
Nisu tada samo smijenjeni oni na visokim funkcijama, poput načelnika policijskih uprava, smijenjeni su i oni na nižim razinama. Smijenjeni policajci su jedan po jedan Odboru nadležnom za rješavanje njihovih problema podnosili žalbe na raspisivanje i provedbu internih odluka i javnih natječaja, piše Globus. Tako su ti sporovi zapravo između samog MUP-a i Odbora za državnu službu.
Iz Sindikata policije ne žele komentirati nepravomoćne presude, no napominju za tportal od početka podržavaju Zakon o policiji i načela koja on promovira - među njima i ono da se najviši rukovoditelji imenuju putem internog oglasa i provedenog postupka kandidiranja.
'Stoga bih bio oprezan pri tvrdnji da se radi o smjenama u MUP-u jer su, po mome mišljenju natječaji morali biti provedeni za kategorije policijskih službenika za koje to predviđa novi Zakon o policiji, inače, koji bi uopće bio smisao novog Zakona kao i provođenja reforme sustava imenovanja rukovodećih policijskih službenika', kaže Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata.
Naglašava da bi u cilju depolitizacije policije nakon donošenja novog Zakona o policiji, bilo potrebno i nužno provesti natječaje za imenovanje rukovodećih policijskih službenika i prvi put u povijesti hrvatske policije imati ključne osobe u policiji imenovane kroz postupak internih oglasa.
Misli da Ostojić nije proveo političku čistku tzv. Karamarkovih kadrova, već da je riječ o nesretnom trenutku tj. da je Ostojićeva odluka stigla u 'nezgodnom trenutku', tj. netom nakon izbora.
'Policija mora biti neovisna u svom radu i tome koja je politička opcija na vlasti. Stoga sam i mišljenja da će Zakon o policiji, usuglašen s Europskom komisijom i socijalnim partnerima, svoj puni učinak pokazati s vremenom i sa svakim novim natječajem, internim oglasom ili imenovanjem u skladu s njim', kaže Jagić.
Napominje da je bitno naglasiti da je prije donošenja Zakona o policiji 2011. Na mjesta rukovodećih pozicija unutar policije bez natječaja imenovali pojedinci isključivo temeljem nečije odluke. Zaključuje da je transparentniji način izbora rukovodećih policijskih službenika bio je i jedan od zahtjeva Europske komisije prema Hrvatskoj u sklopu postupka donošenja Zakona o policiji usuglašenog s europskom pravnom stečevinom.
