MIJENJA POVIJEST

Ogrlica hrvatskih neandertalaca zapanjila znanstvenike!

neandertalci-ogrlica

neandertalci-ogrlica

Izvor: Promo fotografije / Autor: Luka Mjeda

U znanstvenom časopisu PLOSONE u srijedu je objavljen rad u kojem je predstavljen nalaz vrlo stare neandertalske ogrlice pronađene u Krapini koja bi trebala potpuno promijeniti shvaćanje ovih drevnih ljudi

Starost ogrlice procijenjena je na oko 130.000 godina, a jedan od suradnika našeg istraživačkog tima, dr. sc. David Frayer sa Sveučilišta u Kanzasu smatra da je otkriće fascinantno.

'To je uistinu zapanjujuće otkriće. To je jedna od onih stvari koje se pojave iz vedra neba', rekao je Frayer.

'To je toliko neočekivano i tako zapanjujuće jer nikakvi slični nalazi nakita nisu otkriveni sve do mnogo novijih vremena', dodao je američki stručnjak koji je čest gost Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu.

U svojem radu hrvatski stručnjaci Davorka Radovčić, Ankica Oros Sršen i Jakov Radovčić te njihov suradnik Frayer opisuju osam pandži i jedan članak orla štekavca (Haliaëtus [Haliaeetus] albicilla) koji su pronađeni u Krapini. Na četiri pandže otkriveni su tragovi zarezivanja sa zaglađenim rubovima, a svih osam je ispolirano. Tri najveće pandže imaju malene ureze na istim mjestima. Sve ove aktivnosti obrade pokazuju da su pandže najvjerojatnije bile sastavni dio nekog nakita - ogrlice ili narukvice.

Artefakti su iskopani prije više od 100 godina u istom sloju u Krapini, a predstavljaju nalaz pandži koji je veći od svih zajedno iz istog razdoblja u cijeloj Europi. Otkriće čak osam pandži na istom mjestu pokazuje da su ih krapinski neandertalci koristili u simboličke svrhe.

Bili su napredniji nego što se misli

Iako su u neandertalskim nalazima u svijetu već ranije otkriveni određeni tragovi umjetnosti, neki antropolozi i danas smatraju da ti drevni ljudi nisu imali složene kognitivne sposobnosti apstraktnog mišljenja kakve su potrebne za stvaranje umjetničkih predmeta te da su umijeće izrade nakita možda kopirali od suvremenih ljudi.

Međutim, novi hrvatski nalazi jasno pokazuju da su krapinski neandertalci izrađivali nakit još mnogo prije dolaska suvremenih ljudi u Europu. Naime, prema antropološkim nalazima suvremeni čovjek je na stari kontinent stigao stigao prije 40-ak tisuća godina.

Antropologinja dr. sc. Davorka Radovčić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu kaže da je u nalazu najvažnije to što on pomaže u raspravi između dvije škole u interpretaciji neandertalaca.

'Kad god se nađe nešto što je pokazatelj nečeg kognitivno naprednog u vezi s neandertalcima, jedna škola to uvijek osporava i interpretira kao mogućnost da su isto nalazište posjetili moderni ljudi ili da su ih neandertalci kopirali', rekla je glavna autorica studije dr. sc. Radovčić.

'Ova je ogrlica stara oko 130.000 godina što znači da su neandertalci sami došli do toga kako ih raditi u vrijeme kada suvremenih ljudi još nije bilo u Europi. U svijetu postoji puno nalaza nakita no uglavnom svi ozbiljni vezuju se uz moderne ljude u Africi i Izraelu. Oni sežu do 110.000 godina u prošlost. Ovdje imamo nalaz neandertalaca u Europi star čak 130.000 godina', naglasila je naša sugovornica.

Znali su i govoriti!?

Radovčić smatra da je narukvica nedvojbena potvrda viših kognitivnih sposobnosti krapinskog pračovjeka.

'Jasno je da ove pandže nisu imale svrhu nekog oruđa ili oružja. To podrazumijeva da je kognicija neandertalaca bila na puno višoj razini nego što su neki antropolozi spremni priznati. Čim imate takvu simboliku i sposobnost apstraktnog mišljenja to podrazumijeva i mogućnost da su imali jezik. Ja osobno smatram da su imali jezik. Ovaj nalaz govori u prilog tome. Sposobnost apstraktnog mišljenja ukazuje i na sposobnost za jezik. Na isto ukazuje i nalaz tzv. hioidne, podjezične kosti neandertalaca s nalazišta Kebara u Izraelu koja je važna za sposobnost artikuliranja glasova. Ona je razvijenija nego kod australopitecina iz Afrike koja je skroz majmunska. Neandertalska je puno sličnija modernoj, što znači da već postoji selekcija za morfologiju koja omogućuje govor', objasnila je.

Radovčić kaže da je postavljena kao prva autorica na radu zato što je kao kustosica prva prepoznala da bi pandže mogle biti dio nakita.

'No okupila sam tim i svi smo zajednički ravnopravno radili na studiji', rekla je naša antropologinja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!