Posebno je problematična uredba kojom bi se trebalo regulirati manje građevinske zahvate na pomorskom dobru, jedna od njih desetak koje još uvijek nisu ugledale svjetlo dana: njezino je nepostojanje, naime, u potpunosti onemogućilo čak i osnovno održavanje plaža i drugih dijelova obale.

Tamo gdje se to danas čini – dakle tamo gdje se popravljaju razne stepenice i mulovi, saniraju posljedice nevremena, betoniraju postolja za tuševe i izvode slični zahvati – izvjesno se radi o ilegalnim radovima koje institucije prešutno toleriraju upravo zbog vakuuma u propisima. Kad bi netko tjerao mak na konac, izazvao bi cijelu seriju inspekcijskih nadzora, a vjerojatno i kaznenih prijava jer je bespravna gradnja na pomorskom dobru ozbiljno kazneno djelo.

Iz Vlade su za tportal neslužbeno poručili da su svjesni ovog problema i da napokon slijedi njegovo rješavanje: u idućim tjednima spomenuta uredba bit će upućena u javno savjetovanje, a na snagu bi trebala stupiti negdje u rujnu ili listopadu.

Tportal je o ovom problemu pisao još prije dvije godine, upravo kad je bio na isteku jednogodišnji rok za usvajanje niza uredbi, pravilnika i drugih akata; tada su nam iz Banskih dvora poručili da se njihovi nacrti 'izrađuju' i da će 'biti usvojeni nakon provedbe propisane procedure za njihovo donošenje, uključujući javno predstavljanje akata i javno savjetovanje'.

>> Bizarne posljedice zakona: Spriječeno čak i osnovno održavanje plaža i obale?!

Danas se, u administrativnom smislu, posao nalazi doslovno u istoj fazi.

Zapeli zbog DORH-a

A u realnosti, na terenu, to je stvorilo cijeli niz sasvim konkretnih problema, prije svega gradovima i općinama na obali i otocima, gdje život ne bi smio stati zbog nekakvog pravilnika ili uredbe. Zakon o pomorskom dobru barem u ovom aspektu njima je otežao ili potpuno onemogućio obavljanje osnovnih funkcija i održavanje javnog prostora poput plaža, šetnica i drugih dijelova obale.

Prethodno, prije usvajanja zakona 2023. godine, na pomorskom dobru vrijedila su opća pravila o gradnji, što znači da su se manji radovi mogli obavljati po Pravilniku o jednostavnim građevinama – dakle po 'skraćenoj' proceduri i bez izdavanja građevinske dozvole. No to se promijenilo kada je na snagu stupila odredba zakona koja glasi:

'Za izgradnju jednostavnih građevina na pomorskom dobru ne primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuje izgradnja jednostavnih građevina, nego je potrebno ishoditi odgovarajuće dokumente za izgradnju.'

A to znači da je za svaki, pa i najmanji zahvat na pomorskom dobru sada potrebna višemjesečna procedura izrade raznih projekata, pribavljanja suglasnosti, rokova za žalbe i slično, barem dok Vlada ne donese najavljenu uredbu kojom će propisati neku drugu proceduru.

'Da, znamo da problem postoji, ali nitko ne bi trebao raditi probleme gradovima i općinama koji samo saniraju svoje pomorsko dobro i eventualno ga vraćaju u prvobitno stanje. Uredba je bila 'zapela' zbog neslaganja Državnog odvjetništva (DORH) s prijedlogom teksta i oko toga je bilo dosta prijepora, ali čini se da će uskoro sve biti riješeno', otkriva za tportal jedan od sugovornika iz Vlade.

U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture zatražili smo konkretne podatke o ovoj uredbi, ključnoj za funkcioniranje lokalne samouprave u primorskim dijelovima Hrvatske, ali i o drugim uredbama i pravilnicima čije je usvajanje bilo predviđeno novim Zakonom o pomorskom dobru.

'U odnosu na pitanje uredbe koja uređuje gradnju građevina i izvođenje zahvata u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem, a koji su dopušteni na prostoru pomorskog dobra, ovo Ministarstvo u suradnji s Državnom odvjetništvom Republike Hrvatske i Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine priprema prijedlog uredbe. S izradom prijedloga se zastalo s obzirom na to da je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine pripremalo nove propise koji uređuju prostorno uređenje i gradnju te se željelo utvrditi koja će rješenja ponuditi krovni propisi iz područja prostornog uređenja i gradnje kako bi navedena uredba s istima bila usklađena', odgovorili su za tportal iz ministarstva koje vodi Oleg Butković.

Ondje su se pohvalili time da su od usvajanja zakona donijeli Uredbu o naknadi i sadržaju zahtjeva za posebnu upotrebu pomorskog dobra, zatim Pravilnik o mjerilima za vrednovanje prijava u postupku davanja ovlaštenja za ishođenje lokacijske dozvole za provedbu zahvata u prostoru na pomorskom dobru, potom Uredbu o vrstama djelatnosti i visini minimalne naknade za dodjelu dozvola na pomorskom dobru, pa uredbe o osnivanju šest lučkih uprava i, na koncu, pravilnike o stručnom osposobljavanju pomorskih i lučkih redara te o sadržaju plana upravljanja pomorskim dobrom.

Kad će dovršiti posao

No još je dulji popis akata koje tri godine nakon usvajanja zakona tek treba donijeti: uz uredbu kojoj smo posvetili ovaj tekst, tu su još uredba kojom se utvrđuju početni iznosi naknade za koncesiju, pravilnik kojim se propisuje visina naknade i način plaćanja naknade za upotrebu pomorskog dobra te je plaćaju vlasnici brodica i jahti upisanih u Upisnik brodova, pravilnik kojim se propisuje sadržaj i način vođenja Upisnika koncesija, pravilnik kojim se propisuje sadržaj, način vođenja i način unosa podataka u Jedinstvenu nacionalnu bazu podataka pomorskog dobra Republike Hrvatske, uredba kojom se određuju mjerila za razvrstaj luka, uredba kojom se uređuju uvjeti kojima moraju udovoljavati luka, privezište i sidrište, pravilnik kojim se propisuje sadržaj i obrazac naloga za plaćanje lučke pristojbe, pravilnik kojim se propisuju kriteriji za određivanje iznosa lučkih tarifa i najviše iznose lučkih naknada te sadržaj i obrazac naloga za plaćanje lučke pristojbe i pravilnik kojim se propisuju kriteriji za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, kao i uvjete za dobivanje i korištenje veza.

Ministarstvo nam je precizno navelo nazive ovih dokumenata, pa se pretpostavlja da barem imaju izrađene njihove nacrte, no nisu odgovorili na pitanje kada će dovršiti posao i napokon ih usvojiti.

Nažalost, nisu ni prvi ni zadnji koji su propustili napraviti u roku ono što su sami sebi zacrtali, i to zakonom.