GOVORI KOJI SU ODJEKNULI

Od 'ličkog rukovanja' do bombastičnog govora na presudi Komšiću: Što nam sve suci poručuju?

Josip Mraović, David Komšić

Josip Mraović, David Komšić

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia, Cropix, Pixsell/Montaža:Neven Bučević

'Svaka presuda je poruka. I ova presuda je također poruka', grmio je sudac Ivan Turudić krajem 2012., prilikom izricanja prve presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu. Šok koji je Hrvatskoj priredio pali premijer zahtijevao je snažnu društveno-moralnu prodiku suca, a na isto se odlučila i sutkinja Sanja Mazalin te je obrazlažući presudu Davidu Komšiću izašla iz pravnih okvira i poslala snažnu poruku te zaslužila poštovanje javnosti. No bliska prošlost pamti i neke njezine kolege koji su zgrozili javnost svojim riječima. Sjetite se samo 'ličkog rukovanja'

Svojevrsnu moralno-društvenu poruku sutkinje Sanje Mazalin mnogi su protumačili kao prvi korak ka vraćanju izgubljenog povjerenja u pravosuđe. Suđenje 20-godišnjem Davidu Komšiću, koji je brutalno ubio trudnu Kristinu Krupljan, proteklo je u znaku bahatog ponašanja članova njegove obitelji.

Nalazili su niz opravdanja za ovaj, ali i prethodne zločine, a David Komšić nije pokazao žaljenje zbog učinjenog. Sutkinja Mazalin, koja je i ranije svoja obrazloženja presuda znala začiniti pokojom društvenom porukom stavljajući zločin u širi kontekst, poručila je obitelji Komšić da se pomiri s ovakvom kaznom jer su ranije uvijek pronalazili opravdanja za Davidovo ponašanje.

Kazala im je kako su ga čuvali pod staklenim zvonom. 'Tragedija je da je to počinio mlad čovjek. A tragično je i da živimo u društvu koje u velikoj mjeri tolerira ovakvo nasilje', kazala je i poručila svim roditeljima da moraju postaviti granicu djeci te da probleme ne guraju pod tepih.

No nije sutkinja Mazalin jedina koja prilikom obrazloženja presude šalje poruku cijelom društvu.

Turudićeva prodika Sanaderu

Sjetimo se samo prve presude Ivi Sanaderu u studenom 2012. Korupcijski procesi koji su se valjali za najvišim državnim vodstvom kontaminirali su povjerenje građana u politiku i političare. Prva prvostupanjska presuda nekadašnjem premijeru trebala je imati katarzičan prizvuk. Za to se pobrinuo sudac Ivan Turudić te je Sanaderu izrekao kaznu od deset godina zatvora u slučaju Hypo i Ina-MOL. 'Svaka presuda je poruka. I ova presuda je također poruka', grmio je Turudić prilikom izricanja kazne posrnulom moćniku.

  • +10
  • +7

Prva presuda Ivi Sanaderu

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

'Ovakvim vašim ponašanjem, bez ikakve potrebe da patetično moraliziram, doprinijeli ste razočaranju ljudi u funkcioniranje sustava i stvaranju opće apatije i atmosfere bezizlaznosti. Stvorili ste dojam, posebno kod mladih ljudi, da ne treba raditi, već se do ciljeva može doći i na drugi način - kršenjem zakonskih i moralnih normi društva', nastavio je ovaj sudac.

Katarza je u tom slučaju bila kratkog daha jer su presude Sanaderu na višim instancama padale kao kruške, što je uzrokovalo zabrinjavajuće nepovjerenje prema pravosuđu.

Uz ove pozitivne, više je negativnih primjera.

Ličko rukovanje i 'ponešto hendikepiran ženski mozak'

Kontrapunkt porukama sutkinje Mazalin trebamo potražiti malo dalje u prošlosti. Možda je najbolji primjer obrazloženje presude iz 2005. Na sudu je lički poduzetnik Josip Mraović optužen za silovanje američke košarkašice, a sudac Županijskog suda u Gospiću Branko Milanović oslobađajuću presudu pokušao je obrazložiti usporedbom silovanja i rukovanja.

  • +5
  • +2

Josip Mraović i Branko Milanović

Izvor: Cropix / Autor: Tea Cimas / Cropix

'U ovom slučaju ni prst ni anus nemaju svojstva spolnosti; ako bi bili u međusobnom kontaktu, ne ostvaruje se spolna radnja i ne može se izjednačavati sa spolnim odnošajem... Kada bismo prihvatili da je svaka radnja u međusobnim kontaktima izjednačena sa spolnim odnošajem, radnja koja se može podvesti pod ovo kazneno djelo, tada bi nastao kaos u pogledu primjene ovog kaznenog djela u praksi jer bi se svaki dodir između dviju osoba praktično mogao smatrati počinjenjem ovog kaznenog djela ako jedna od osoba nije željela tjelesni kontakt s drugom osobom, pa bi i obično rukovanje bilo kazneno djelo silovanja, a što je neprihvatljivo', stoji u obrazloženju suca Milanovića.

Nakon toga sintagma 'ličko rukovanje' ušla je u govor. No nije sudac Milanović jedini s neumjesnim obrazloženjem presude.

Sudac Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Nenad Lukić 2016. u obrazloženju presude također je donio poražavajući zaključak. 'Pokazalo se da je ženski mozak ponešto hendikepiran u tim odrednicama s obzirom na veću mogućnost vremenske dezorijentacije, što je više došlo do izražaja u konkretnoj situaciji gdje okrivljena navodi da ima disfunkciju CNS-a, koji je zadužen za prostorno-vremensko i brojčano orijentiranje', kazao je u obrazloženju presude muškarcu za kazneno djelo prijetnje smrću bivšoj izvanbračnoj supruzi.

  • +6
  • +3

Suđenje Mamić - Jovanović

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Javnost je zapazila i obrazloženje Rafaela Krešića, nekadašnjeg suca koji je 2013. oslobodio Zdravka Mamića, a on se našao na optuženičkoj klupi zbog govora mržnje prema tadašnjem ministru Željku Jovanoviću. 'Jovanović je čovjek koji mrzi sve hrvatsko, čovjek koji je Srbin ne može voditi najvažniji resor u Republici Hrvatskoj. On je uvreda za hrvatski mozak, on je hrvatomrzac. Kod njega ne vidite osmijeh, nego očnjake iz kojih izlazi krv', kazao je Mamić. Sudac je zaključio da je riječ o osobnom animozitetu jer Mamić nije Dalaj-lama (!) da bi ga se slijepo slijedilo.

Mrčela: Presuda treba upozoriti na anomalije

Marin Mrčela, zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, za tportal je istaknuo kako su svaka presuda i svako obrazloženje poruka strankama u postupku, onima koji sudjeluju u postupku, ali i društvu uopće.

'Zato je važno da obrazloženje bude stručno, ali i odmjereno. Pritom postoji razlika između kratkog usmenog obrazloženja koje se daje nakon objave presude i pisanog obrazloženja. U tom usmenom obrazloženju može biti više slobode nego u pisanom obrazloženju, ali svakako u odnosu na ono što je važno', dodaje.

Zakon je štur, edukacija nikakva

Kako će obrazloženje izgledati, navedeno je u Zakonu o parničnom postupku. 'Pisano izrađena presuda mora imati uvod, izreku i obrazloženje', navodi se.

No Zakon ne govori o osobnim komentarima sudaca ili načinu na koji bi trebali obrazložiti svoje presude. Spominje samo nužne konstrukcijske elemente. Kako iz sudačkih krugova doznajemo, tijekom školovanja uopće se ili vrlo malo posvećuje pisanju obrazloženja presuda.

A upravo suci komuniciraju putem papira te sve svoje odluke moraju napisati, što znači da moraju artikulirati svoje zaključke i na taj način. Kako? S obzirom na to da izostaje edukacija, svaki od njih radi to na svoj način.

Mrčela smatra kako svaka presuda kojom se izriče kazna treba 'poslati poruku da je činjenje kaznenog djela pogrešno, da ga suvremeno društvo ne smije tolerirati te kako takva presuda treba upozoriti na anomalije'.

Marin Mrčela

Marin Mrčela

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

'Svaka kazna treba odvratiti počinitelja od činjenja novih djela, ali i poslati poruku svima ostalima da činjenje kaznenih djela nije dobro i da će počinitelji biti kažnjeni. Činjenjem kaznenog djela ne rješava se problem, nego se stvaraju novi koji ponekad imaju teške posljedice', poručuje naš sugovornik, dodajući da suci nisu ti koji trebaju držati predike, ali su ti koji trebaju jasno upozoriti i pokazati da je činjenje kaznenih djela pogrešno, a kažnjavanje počinitelja pravedno.

Navodi kako praksa pokazuje da ima situacija u kojima suci ne posvećuju dovoljno pažnje obrazloženju kazne pa su ona ponekad štura, bez svih sastavnica, te kako Vrhovni sud nastoji niže sudove upozoriti na to vlastitim odlukama i usavršavanjem sudaca.

'Negativni primjeri su provincijalni kompleks'

Krešimir Škarica, kao odvjetnik obitelji ubijene Kristine Krupljan, pozdravlja govor sutkinje Sanje Mazalin jer osim o visini kazne, sutkinja je, kaže, govorila o odgovornosti. Napominje da je svaka presuda poruka te smatra da bi suci trebali artikulirati stav i poruke koje šalju javnosti. 'Pogotovo zato što je šira percepcija javnosti prema pravosuđu dosta negativna', dodaje Škarica.

Krešimir Škarica

Krešimir Škarica

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Na pitanje postoji li pritom opasnost da stranka kojoj se kazna izriče zaključi kako se na njoj testira strogoća i da služi kao ogledni primjer, odgovara: 'Svaka stranka kojoj se sudi je subjektivna, no upravo se kroz javne objave presuda stvara šira slika u pravosuđu te bi se trebao dobiti efekt pravne sigurnosti i izvjesnosti.' Pritom naglašava kako poruka koju suci šalju ne bi trebala biti 'pseudomoralizirajuća i demagoška', već vezana za sociološki aspekt funkcioniranja pravosuđa i društva. 'Ako se ne zloupotrebljava, to može biti vrlo pozitivno, društveno prihvatljivo i poželjno', kaže.

Na pitanje koliko su suci svjesni svoje društvene uloge s obzirom na negativne primjere koje smo naveli, posebice 'ličko rukovanje', Škarica kaže: 'Slažem se. Reći ću vam samo da 90 posto ljudi u pravosuđu, kao i u svim strukama, radi korektan posao. Naravno da ima kukolja u žitu i da imate ljude koji su na ego tripu ili misle da se svijet vrti oko njih.' Pripisuje to 'provincijalnom kompleksu dijela sudaca na manjim sudovima'. 'Tamo je veća šansa za pojavu ovakvih negativnih primjera o kojima govorite jer imate tu stigmu malog mjesta, gdje su suci više pod utjecajem mikrolokacije, mikrosredine. To je nažalost tako', zaključuje Škarica.

pregled tjedna

Istanbulska konvencija, prijetnja svjetskim ratom i povijesni let u Izraelu - ovi su događaji obilježili prošli tjedan

Pogledaj galeriju
7

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!