INTERVJU ZA HINU

Nova pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter: Policija treba čuvati granicu, ali ne i tući te zlostavljati migrante

Tena Šimonović Einwalter

Tena Šimonović Einwalter

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Nova pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u razgovoru za Hinu izražava žaljenje što Sabor još nije raspravio tri izvješća pravobraniteljice usporedivši ih sa sistematskim pregledom koji ponekad nije ugodan, ali pokazuje što treba popraviti.

Kaže da je postupanje policije prema migrantima ozbiljan problem, ne samo u Hrvatskoj, nego i drugim zemljama Europske unije, ističući kako DORH mora ispitati sve pritužbe povezane s tim. Ocjenjuje kako je njezina prethodnica Lora Vidović odradila dobar posao te osuđuje ponašanje onih koji su koristili pozicije kako bi se protiv covida 19 cijepili preko reda. Također smatra kako je proces obnove nakon potresa prespor i suviše birokratiziran.

Hrvatski sabor Vas je za novu, petu pučku pravobraniteljicu izabrao nedavno, no godinama ste u Uredu pravobraniteljice, bili ste zamjenica Lore Vidović, tako da ste dobro upoznati s problemima građana i funkcioniranjem pravobranitelja. Kako tumačite da Sabor još nije raspravio vaša izvješća za tri posljednje godine. Što je u njima sporno i kakvu poruku Sabor time šalje?

Ne znam zašto nije bilo rasprave o izvješćima za 2018. i 2019., ali ću se založiti da se to više ne događa, jer su ta izvješća kao sistematski pregledi, treba ih obavljati i to redovito. Pregled ponekada nije ugodan, ali kaže čime se kao država trebamo više pozabaviti, na njemu čujemo da negdje trebamo dodatne preglede, negdje određene terapije, nakon toga to treba uzeti ozbiljno i poduzeti što treba. Pitanje o razlozima zbog kojih izvješća nisu raspravljena, prvenstveno je pitanje za Sabor. Na meni je da upozorim na posljedice neraspravljanja-. Glavna je smanjen stupanj prihvaćanja i praktične primjene preporuka, sa 67 posto za izvješće iz 2017. (koje je raspravljeno) na oko 20 posto za izvješća iz 2018. i 2019. koja nisu na vrijeme raspravljena. Osim toga, neki problemi na koje se u izvješćima upozorava, a bitni su ili su bili bitni građanima te godine, zbog toga nisu dobili dovoljno prostora niti u Saboru, niti u javnosti.

  • +9
  • +6

Tena Šimonović Einwalter

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Treba li Sabor o izvješćima pravobraniteljice glasovati?

Ne treba. Kad gledamo europsku praksu vezano za druge institucije usporedive s našom, vrlo se rijetko o izvješćima glasuje. Dobra je praksa da Sabor raspravlja o izvješćima, no glasovanje zapravo nije potrebno, jer to nije zakon koji se usvaja, već izvješće neovisne institucije o stanju ljudskih prava sa preporukama koje treba raspraviti i primijeniti.

U raspravi o Vašem izboru, dio zastupnika jasno je rekao što zamjera Vašoj prethodnici, drže da je bila ideološki obojene, da se bavila parapolitikom, neosnovano blatila hrvatsku policiju zbog odnosa prema migrantima?

Temeljni zadatak ove institucije opisan je u Ustavu i zakonima i to je ono čime se mislim baviti - ljudskim pravima, sprečavanjem diskriminacije, pravdom za sve, vladavinom prava, zalagati se za unapređivanje i zakona i prakse. U demokraciji je normalno da postoji politički pluralizam i naravno da će u odnosu na neke kontroverzne teme postojati različiti stavovi. Uloga pravobranitelja u tom smislu jest da se drži Ustava, prava EU, međunarodnih propisa i hrvatskih zakona. Nadam se da će u budućim raspravljanjima izvješća u Saboru prevladati rasprava o različitim građanima važnim temama te shvaćanje politike kao rada za opće dobro, a ne stranačko nadmetanje.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Bivšoj pravobraniteljici, čija ste dugogodišnja zamjenica bili, neki zamjeraju se da se previše bavila pozdravom Za dom spremi, pjevačem Thompsonom u odnosu na sve druge probleme koje je detektirala.

Mislim da je moja prethodnica Lora Vidović odradila dobar posao, birajući pri tome prioritete prema tome kako je ona vidjela ključne probleme, dok mene takvi izazovi tek čekaju, jer nije isto biti zamjenica i pučka pravobraniteljica. Neke teme nametne određeno vrijeme i događaji, tek ćemo vidjeti koje će to biti teme za mog mandata. I napokon, čini mi se da je i veći interes medija za određene teme, što može stvoriti privid bavljenja samo tim, a ne i drugim temama. To je dodatni razlog da se cjelovita izvješća prezentiraju i raspravljaju u Saboru da se vidi brojnost i širina problema s kojima se građani suočavaju.

U Izvješću za 2020. ponovno navodite pritužbe na policijsko postupanje prema ilegalnim migrantima, opisujete i jedno vrlo brutalno postupanje, tvrdite da DORH nije postupao ni po jednoj od tih pritužbi?

Postupanje prema migrantima ozbiljan je problem, ne samo u Hrvatskoj, nego u Europskoj uniji. Pritužbe zbog toga se ne tiču samo hrvatske, postoje pritužbe i na grčku, španjolsku i druge policije. Zato se tim problemom bave i Europski sud za ljudska prava, Europski parlament, Europska komisija i ombudsman EU, ali isto tako i pučka pravobraniteljica. Nemamo informaciju da je DORH postupao po pritužbama o kojima smo izvijestili u Izvješću za 2020., osim, prema posljednjim informacijama, u slučaju nigerijskih studenata (koji su došli na sportsko natjecanje u Hrvatsku, tvrde da su imali studentske vize, ali da ih je hrvatska policija deportirala u BiH). Obveza je Hrvatske da se o postupanjima koja mogu predstavljati povredu Europske konvencije o ljudskim pravima provede istraga, da to radi tijelo neovisno o osumnjičenima za tu povredu.

U dijelu javnosti postoji percepcija da pučka pravobraniteljica zbog migranata stalno sumnjiči policiju, građani, čini se, vjeruju policiji, ne Vama?

To nije pitanje kome vjerovati, nego treba istražiti i vidjeti što se dogodilo - što kažu službeni podaci, što je vidljivo iz dokumentacije. Mi tražimo uvid u postupanje policije prema migrantima kao što to radimo i u slučajevima drugih osoba. Ono na čemu inzistiramo je provođenje neovisne istrage kad postoji pritužba na policijsko postupanje. Mislim da je apsolutno uloga policije čuvati granicu i to je ono s čim se građani slažu, no čini mi se i kako bi se većina građana složila da ne želi da hrvatska policija tuče i zlostavlja migrante te da se o tome izvještava u stranim medijima. Zato je adekvatna istraga ključna.

U Izvješću za 2020., koju je obilježila pandemija covid 19, građani su se najviše prituživali na zdravstvo, ovih tjedana u fokusu im je cijepljenje koje očito ne ide kako je planirano, je li dobro da su se među prvima cijepili političari?

Kad je riječ o cijepljenju ministara i saborskih zastupnika na samom početku cijepljenja, tada je spremnost građana na cijepljenje bila prilično niska, pa je cilj tog čina pred kamerama bio potaknuti javnost na cijepljenje. Situacija se u međuvremenu promijenila zbog nedostatka cjepiva kojeg sad ima manje nego zainteresiranih. Osuđujem ponašanje onih koji su koristili pozicije kako bi se cijepili preko reda. Pokazalo se još jednom da je problem bio u transparentnosti cijelog postupka, svugdje gdje toga nema, imamo zloupotrebe.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Koji su po Vama glavni problemi građana pogođenih potresom, pogotovo onim zagrebačkim od kojeg je prošla godina dana?

Dva velika potresa, uz pandemiju koronavirusa, donijela su uistinu puno problema. U Zagrebu su promjene prespore, dakle sporost pod jedan, nadalje ljude najviše muči birokratizacija postupka obnove, sila dokumenata koju moraju prikupiti, pri čemu u početku nisu imali informacije mogu li u obnovu krenuti sami ili trebaju čekati te koliko će čekati. U međuvremenu, napravljene su neke pozitivne stvari kroz e-obnovu, odnosno mogućnost da javna tijela 'vuku' jedna od drugih podatke, ali i dalje je sve vrlo komplicirano i sporo. Nakon godinu dana, dio ljudi iz Čučerja i Markuševca još živi u kontejnerima i u hostelu, a sve neće biti tako skoro gotovo.

Jesu li 53 zaposlenika Vašeg ureda previše, što kažete na ideje da treba objediniti sva četiri pravobraniteljstva i smanjiti broj zaposlenih?

Brojka od 53 zaposlenih možda djeluje kao veliki broj, no samo ako se ne zna za povećanje broja mandata odnosno poslova ove institucije, a sad ih je ukupno pet. Mi smo i ombudsman i nacionalna institucija za zaštitu ljudskih prava i središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, ali i nacionalni preventivni mehanizam za nadgledanje zatvora, kaznionica, psihijatrijskih ustanova. Napokon, tu je od 2019. i mandat zaštite prijavitelja nepravilnosti odnosno zviždača. Za svaki od tih mandata može biti uspostavljena zasebna institucija, a mi smo dakle pet institucija u jednoj, pa kad bismo tako gledali, taj broj nije velik. Što se tiče objedinjavanja, ne postoji jedan, idealan model, najbitnije je da su ove institucije neovisne i učinkovite i da surađuju.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Je li zaključen ispitni postupak koji je Vaš Ured  pokrenuo u slučaju riječkog kafića Three Monkeys iz kojega su HDZ-ovcima poručili da nisu dobrodošli?

Upravo ga zaključujemo, dobili smo odgovor vlasnika kafića i mišljenje će uskoro biti finalizirano.

Podrška koju ste dobili u Saboru je više nego uvjerljiva, respektabilan je i Vaš životopis, no čule su se i tvrdnje da je Vašem izboru pomoglo i poznanstvo Vašeg oca Ivana Šimonovića, bivšeg ministra i diplomata, sa premijerom Andrejom Plenkovićem.

(Smijeh) Sve koji su spremni povjerovati u to pozivam da pogledaju moj životopis na web stranici Sabora. Na žalost, prečesto vidimo da neki umjesto temeljem ozbiljnog truda i zalaganja napreduju po nekim drugim kriterijima, što kod građana opravdano stvara nepovjerenje i ogorčenost. Nije mi bilo drago što se na raspravi o kandidatima nije raspravljalo o mojim stručnim postignućima na ovom području, niti onima moje protukandidatkinje, ili o našim odgovorima na pitanja koja su nam postavljali zastupnici. Na rad i uspjehe svojih roditelja sam ponosna, bili su mi inspiracija u životu, ali svatko od nas ima svoju karijeru i sam odnosno sama odgovara za svoj rad i rezultate. Svjesna sam i da u životu ne krećemo svi sa istih pozicija, ali za mene su do sada govorili moji rezultati, a tim ću putem i nastaviti.

Šimonović Einwalter 2003. diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, 2005. joj je dodijeljena diploma Međunarodnog instituta za ljudska prava u Strasbourgu. Poslijediplomski studij europskog i komparativnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Oxfordu završila je 2007., a 2013. i poslijediplomski znanstveni studij međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U drugom mandatu je predsjedavajuća europske mreže od 47 nacionalnih institucija koje se bave pitanjima jednakosti te članica komisije Vijeća Europe za suzbijanje rasizma i netolerancije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!