'Nažalost, sve ukazuje na to da se hrvatski građani u naredne dvije, tri godine ne trebaju nadati ničem puno boljem. Korekcija u ovoj godini je u granici statističke greške. Ključan je problem vrlo loša procjena za 2014. i 2015. godinu. Bilo kakvo povećanje standarda ne može se dogoditi bez rasta od dva posto. Komisija samo potvrđuje crne prognoze onoga što se događa u našoj okolini, prije svega u eurozoni', kazao je Šuker.

Lesar pak smatra da se 'procjena temelji na makroekonomskim procjenama Vlade RH prema kojima bi investicije sa sadašnjih 3,3 posto trebale otići na 7,6 posto, a izvoz se povećati s 0,5 na 2,3 posto'.

'To su optimistične prognoze', smatra Lesar, ali i dodaje da je, kada je u pitanju deficit državnog proračuna za naredne tri godine, očito da je EK uzeo u obzir to da iz državnog proračuna za sanaciju zdravstvenog i mirovinskog sustava idu 22 milijarde kuna.

Podsjetimo, EK je procijenio da će deficit opće države ove godine iznositi 5,4 posto BDP-a, a u proljetnim prognozama očekivalo se 4,7 posto. U idućoj godini deficit bi mogao porasti na 6,5 posto, a u 2015. trebao bi pasti na 6,2 posto BDP-a.

Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7 posto, a u 2015. porasti na 69 posto.

'Ne dijelim njihov optimizam dok ne vidim industrijski razvoj u Hrvatskoj, jer ove prognoze ne temelje se na industriji', zaključio je Lesar.