'NDH se dogodila, ali s njome moramo držati distancu'

U Hrvatskoj se obilježava Dan antifašističke borbe, u spomen na osnutak prve naoružane antifašističke postrojbe u Hrvatskoj i okupiranoj Europi u Drugome svjetskom ratu, Prvoga sisačkoga partizanskog odreda koji je osnovan 22. lipnja 1941.

Na svečanosti obilježavanja Dana antifašističke borbe sudjelovali su predsjednik Republike Ivo Josipović te predsjednik Vlade Zoran Milanović, potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec, ministri Vedran Mornar i Mirando Mrsić, predstavnici SABH-a, lokalnih vlasti i dr. Obilježavanje je počelo polaganjem vijenaca visokih dužnosnika ispred spomenika Prvom partizanskom odredu.

Premijer Zoran Milanović je u prigodnom govoru okupljenima poručio kako smo danas u Brezovici da se prisjetimo onoga što se dogodilo prije 73 godine. Naglasio je kako je današnji dan važan jer je Hrvatska pokazala da je znala prepoznati zlo i suprotstaviti mu se. Kako je rekao, jedan je narod iz komfora doma, mira i sigurnosti u kojem je živio prepoznao zlo i suprotstavio mu se.

Izrezali 'Ustanak' za 'staro željezo'

Policija je 18. lipnja pronašla kradljivce i dijelove spomenika Frana Kršinića 'Ustanak', koji su oni ukrali i izrezali da bi ga prodali kao sekundarnu sirovinu. Spomenik, težak više stotina kilograma, stajao je u Brezovici na mjestu okupljanja prvih antifašista 1941.
Četvorica kradljivaca pritvorena su, a dijelovi spomenika bit će vraćeni vlasniku Gradu Sisku. Šteta na spomeniku, prema procjeni stručnjaka Gradskog muzeja Sisak i Ljevaonice umjetnina ALU-a u Zagrebu, iznosi oko 570.000 kuna. Spomenik su ukrala četvorica muškarca u dobi od 20, 21, 27 i 55 godina, između 28. i 31. svibnja. Stanovnici su, kako se neslužbeno dozanaje, iz sisačkog prigradskog naselja Capraške Poljane, u kojem se veći broj stanovnika bavi trgovinom sekundarnih sirovina.(HRT)

Prije 73 godine ovdje su bili mladi ljudi, mnogi od njih nisu se vratili. Nisu znali jedni za druge, nije bilo komunikacije, nije bilo interneta koji nas danas povezuje. Bio je otpor, prkos, suprotstavljanje nečemu za što su osjetili da ne valja, da je loše, rekao je Milanović.

Kako je naglasio, to loše ne smije se nikada rehabilitirati, a to su znali oni koji su stvarali noviju hrvatsku povijest, koji su pisali Ustav pa u Ustavu nema "nezavisne države". NDH je, kazao je, ono nešto što se dogodilo, ali s njome moramo držati - distancu.

Milanović je podsjetio i da su se i u drugim dijelovima Hrvatske okupljali mladi ljudi, pritom istaknuvši Prvi splitski partizanski odred. To je bio patriotski pokret, ljudski pokret, pokret prkosa i otpora, rekao je.

Hrvati su mogli čekati i kalkulirati, imali su svoju državu, ali mnogi od njih ocijenili su da je to loše i odlučili su da se tome moraju oduprijeti, rekao je. Ponovio je kako je hrvatski put u ovim je godinama i stoljećima bio težak te da nam ništa nije bilo dano.

Za sve smo se morali izboriti. Sada konačno imamo nacionalu državu- najsigurniji instrument. Sve što nam treba je 50 godina mira, ako može i više, da se ljudi nikad više ne moraju okupljati u šumi, u Brezovici, poručio je premijer .