porogovorio stručnjak

Nakon teške željezničke nesreće kod Rijeke otkriven mogući problem s kočnicama: 'Na to smo upozoravali još prije tri godine'

12.10.2026 u 08:40

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Na željezničkoj pruzi kod kolodvora Meja, gdje su u subotu s tračnica izletjeli vagoni teretnog vlaka tvrtke Transagent Rail, intenzivno se radi na uklanjanju uništene kompozicije i obnovi infrastrukture. Prema neslužbenim informacijama, prvi vlakovi mogli bi ponovno prometovati u četvrtak ili petak, ali smanjenom brzinom od svega 20 kilometara na sat

Radovi na uklanjanju posljedica teške željezničke nesreće kod kolodvora Meja započeli su već u noći sa subote na nedjelju. U nesreći su teško oštećeni vagoni teretnog vlaka, željeznička pruga, kontaktna električna mreža i potporni zid nasipa.

Iz HŽ Infrastrukture potvrdili su novinaru Marinku Glavanu za Novi list da su na terenu angažirani njihovi radnici i strojevi, kao i djelatnici tvrtke Cenoza. Dopremljen je i velik dio materijala potrebnog za obnovu. Službene procjene trajanja radova zasad nema, no prema neslužbenim informacijama prvi vlakovi mogli bi ponovno krenuti već krajem tjedna, ako ne bude nepredviđenih poteškoća.

Vlakovi će voziti samo 20 kilometara na sat

Iako je dio pruge teško oštećen, na toj dionici postoji više kolosijeka, što bi trebalo omogućiti djelomičnu uspostavu prometa. Plan je osposobiti jedan kolosijek kojim bi vlakovi u početku prometovali brzinom od najviše 20 kilometara na sat. Taj će kolosijek ostati jedini u funkciji dok se ne završi obnova potpornog zida nasipa, za koju će biti potrebno dodatno vrijeme.

Jedan od najsloženijih zahvata bit će postavljanje novih stupova kontaktne električne mreže, koji su tijekom nesreće doslovno iščupani iz temelja.

U nesreći nije bilo ljudskih žrtava, no materijalna šteta je velika i tek je treba precizno utvrditi. Dodatne gubitke trpe riječka luka i cijeli prometni pravac jer je do završetka popravka onemogućena doprema i otprema tereta željeznicom.

Strojovođa prijavio da je ostao bez kočnica

Odmah nakon nesreće objavljeno je da je strojovođa prijavio kako je izgubio mogućnost kočenja.

Što je uzrokovalo otkazivanje kočionog sustava tek treba utvrditi, posebno zato što su lokomotiva i vagoni bili opremljeni relativno suvremenom kočionom tehnologijom.

Slučaj je privukao pozornost zbog sličnosti s nesrećom koja se na gotovo istom području dogodila prije tri godine. Tada su s tračnica izletjeli vagoni teretnog vlaka prijevozničke tvrtke RCC, natovareni kukuruzom.

Zajedničko tim dvama slučajevima jest korištenje vagona s kompozitnim kočionim umecima, koji su zamijenili nekadašnje čelične kako bi se smanjila buka pri prometovanju vlakova.

Izlijetanje vlaka kod Rijeke
  • Izlijetanje vlaka kod Rijeke
  • Izlijetanje vlaka kod Rijeke
  • Izlijetanje vlaka kod Rijeke
  • Izlijetanje vlaka kod Rijeke
  • Izlijetanje vlaka kod Rijeke
    +24
Izlijetanje vlaka kod Rijeke Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

Stručnjak: 'Kompozitne kočnice su dvosjekli mač'

Milan Brkić, umirovljeni stručnjak za željezničke kompozicije i bivši član uprave RCC-a, upozorava da kompozitne kočnice mogu predstavljati problem na prugama s velikim nagibima. Prema njegovim riječima, već je prije nesreće 2023. upozoravao da takvi kočioni sustavi nisu pogodni za dugotrajno neprekidno kočenje.

'Na dionici od kolodvora Drivenik do Rijeke imate praktički oko 50 minuta kočenja. Kompozitne kočnice su dvosjekli mač. Uvedene su zbog smanjenja buke, ali nisu, pokazalo se u praksi, pogodne za dugotrajna konstantna kočenja', rekao je Brkić za Novi list.

Objasnio je da se na velikim nagibima mora primjenjivati takozvano pilasto kočenje, odnosno kočenje s prekidima, uz smanjenu brzinu.

'Netko mora propisati pravila'

Brkić smatra da bi za prugu prema Rijeci, koja ima nagib od 28 promila, trebalo propisati poseban režim vožnje i kočenja. Također upozorava da svi strojovođe koji prometuju tom dionicom trebaju proći posebnu obuku.

'Kod nesreće vlaka iz 2023. godine svi nalazi vještačenja ukazuju da je vlaku iznenadno otkazao sustav kočenja na većini vagona. Sada imamo izjavu strojovođe da su mu otkazale kočnice. Stvar je u tome da netko mora propisati uvjete vožnje i kočenja na tom dijelu pruge', istaknuo je.

Prema njegovu mišljenju, brzinu teretnih vlakova na takvim dionicama trebalo bi ograničiti na najviše 50 kilometara na sat, uz obveznu primjenu odgovarajuće tehnike kočenja.

Sanacija posljedica željezničke nesreće na kolodvoru Meja
  • Sanacija posljedica željezničke nesreće na kolodvoru Meja
  • Sanacija posljedica željezničke nesreće na kolodvoru Meja
  • Sanacija posljedica željezničke nesreće na kolodvoru Meja
  • Sanacija posljedica željezničke nesreće na kolodvoru Meja
  • Sanacija posljedica željezničke nesreće na kolodvoru Meja
    +23
Sanacija posljedica željezničke nesreće na kolodvoru Meja Izvor: Cropix / Autor: Damir Skomrlj

'Austrija i Švicarska već imaju takva pravila'

Brkić upozorava da zemlje s planinskim željezničkim prugama, poput Austrije i Švicarske, već imaju propisane posebne režime kočenja na dionicama s velikim nagibima. Smatra da bi Hrvatska trebala uvesti slična pravila kako bi se smanjio rizik od novih nesreća.

Posebno je kritizirao činjenicu da, prema njegovim tvrdnjama, nakon ranijih incidenata nisu svi željeznički prijevoznici bili pravodobno obaviješteni o mogućim problemima s kompozitnim kočionim umecima.