Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić ocijenio je u četvrtak da je presuda Ustavnoga suda BiH oko njegova zahtjeva za promjenom Izbornog zakona BiH o načinu biranja izaslanika za gornji nacionalno koncipirani Dom naroda, koja je u srijedu službeno objavljena, najvažnija pozitivna odluka za Hrvate od Daytona do danas.
'Ova odluka Ustavnoga suda najvažnija je pozitivna odluka od Daytona do danas jer je negativnih bilo puno. Ovo obrazloženje Ustavnog suda BiH afirmira BiH primarno kao državu triju konstitutivnih naroda. To je ono što legitimni predstavnici Hrvata od početka tvrde', rekao je Božo Ljubić u izjavi za medije u Mostaru.
Odluka Ustavnog suda trebala bi onemogućiti brojnijim narodima, Bošnjacima i Srbima, da biraju hrvatske političke predstavnike u vlasti.
Ustavni sud BiH je Ljubićevu žalbu dok je bio predsjedavajući Zastupničkog doma djelomično prihvatio, potvrđujući njegove navode kako se odredbama Izbornog zakona o obveznom izboru po jednoga izaslanika iz svih županija u kojima živi mali broj Hrvata za nacionalno koncipirani Dom naroda zapravo krši Ustav BiH.
Tako je Ustavni sud prihvatio kao ispravne Ljubićeve navode da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 24 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata.
Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. Ljubić je međutim svjestan kako promjenu Izbornog zakona BiH neće biti jednostavno izvesti s obzirom na činjenicu da su protiv nje glasovala dva bošnjačka suca Mirsad Ćeman i Seada Palavrić.
Ljubić je mišljenja da se u obrazloženju presude Ustavnog suda BiH otišlo i korak dalje nego što je to sama odluka jer je zapravo 'reafirmiralo sami karakter BiH kao države triju konstitutivnih naroda'. "Eksplicitno se navodi da su konstitutivni narodi za sebe izborne jedinice kada su u pitanju domovi naroda. Ovaj legitimitet predstavljanja naroda mora biti osiguran izbornim zakonodavstvom”, ističe Ljubić. Ostavljen je rok od pola godine Parlamentu BiH da izmijeni odredbe Izbornog zakona.
