okrugli stol

Na izborima će se najviše širiti dezinformacije na temu migranata i stranih radnika

22.01.2024 u 12:36

Bionic
Reading

Jedan od dominantnih dezinformacijskih narativa u narednom izbornom periodu bit će onaj o migrantima i stranim radnicima, zaključeno je na današnjem okruglom stolu Tko su dezinformatori i kako će dezinformacije utjecati na izbore 2024. godine?, na kojem su predstavljena istraživanja jadranskog centra za borbu protiv dezinformacija Adria Digital Media Observatory.

Marijana Grbeša, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, upozorila je kako su postojeća istraživanja identificirala pet strategija dezinformacija: odbaciti optužbe, promijeniti narativ (žrtvu pretvore u zločinca i suprotno), zamijeniti teze, zaplašiti i podijeliti zajednicu, koja će se sigurno primjenjivati i tijekom kampanja i uoči izbora u Hrvatskoj.

'Dezinformacija ima najveću manipulativnu snagu kada je prenesu mainstream mediji. Pojedini akteri mogu iskoristiti dezinformacije, teorije zavjere i narative kao pozornicu da kasnije prikupe dovoljnu podršku za osvajanje političke vlasti. Bitno je imati na umu što se sve može dogoditi ako dajemo prostor takozvanim guruima domaće scene', upozorila je profesorica Grbeša i podsjetila na slučaj širitelja teorija zavjera Branimira Nestorivića koji je izborno iznenađenje posljednjih izbora u Srbiji.

Grbeša dodaje kako će tijekom izbora u Hrvatskoj dominirati već spomenute dezinformacijske strategije i tehnike na temama migranata i stranih radnika.

'Kao dezinformacijske aktere identificirali smo pseudo-medije, različite grupe, stranice i profile na društvenim mrežama, kao i dio mainstream i državnih medija iz regije. Oko tih izvora formirale su se jake zajednice sposobne za brzo širenje dezinformacija. Njihov cilj je polarizacija hrvatskog društva i odabir kandidata te stranaka koji podržavaju njihove geopolitičke ciljeve', pojasnio je rezultate svog istraživanja koordinator ADMO-a i profesor sa Sveučilišta u Dubrovniku, Mato Brautović.

Milica Vučković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu naglasila je da je posebno značajna uloga samih online platformi u širenju dezinformacija, kao i uloga umjetne inteligencije u dezinformacijskom svemiru. Posebno problematično kod dezinformacija je utjecaj na povjerenje građana.

'Živimo u informacijskom poremećaju, u trenutku u kojem toliko informacija kola i upravo zbog uznapredovale tehnologije i umjetne inteligencije postaje sve teže razlikovati što je istina, a što je laž', rekla je Vučković.

Online platforme distribuiraju, moderiraju i rangiraju sadržaj, čime sve češće preuzimaju ulogu gatekeepera, koju su prije imali mediji, odnosno urednici i novinari.

'Danas platforme odlučuju kako će i kakav sadržaj biti distribuiran, a to čine algoritamskim obradama podataka, i to najčešće vođeni isključivo željom za profitom. Složenost sustava umjetne inteligencije može rezultirati nedostatkom transparentnosti, otežavajući biračima i vlastima razumijevanje kako se donose odluke ili identifikacija potencijalnih pristranosti u algoritmima', naglasila je profesorica Vučković.

Adria Digital Media Observatory je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju za Hrvatsku i Sloveniju, koji djeluje u okviru European Digital Media Observatory (EDMO), krovne institucije Europske unije za borbu protiv dezinformacija.

Hrvatsko-slovenski centar za borbu protiv dezinformacija okuplja Sveučilište u Dubrovniku (UNIDU), Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Filozofski fakultet u Zagrebu (FFZG), Gong, N1 televizija, Agence France Presse (AFP), XWiki i Oštro iz Slovenije.