'Nas četvero studenata različitih struka saznalo je za natjecanje u jednoj maloj studentskoj udruzi i tadašnjoj upravi Sveučilišta predložili su projekt koji su oni načelno podržali, ali nažalost nikada do kraja. To je bio razlog zbog kojeg naš paviljon nikada nije bio u konkurenciji na natjecanju u Francuskoj već je bio izgrađen i otvoren za obilaske, ali nažalost, izvan konkurencije. Financije su bile najveći problem projekta, ali uspjeli smo prikupiti novac za gradnju i izlaganje. Paviljon je projektirao, gradio i predstavio javnosti studentski tim. Riječ je o 60-ak ljudi koji su uključeni u projekt, nekada ih je bilo i do 100, ali su neki od njih u međuvremenu završili fakultete, zaposlili se, otišli iz Hrvatske', kaže Hrvoje Nikola Vučemilo, 25-godišnji voditelj projektnog tima i član Membrain tima

Drvo kao osnovni građevni materijal

Njihov paviljon građen je lameliranim drvom i proizveden uglavnom u hrvatskim tvrtkama, a sudjelovali su i na natjecanju na kojem su osvojili zlatnu medalju.

'Koristili smo lamelirano drvo kao osnovni građevni materijal. Svi ostali dijelovi poput ovčje vune, drvene vune, tehnički sustavi poput fotonaponske elektrane, dizalice topline, sustava pročišćavanja otpadnih voda, sustava upravljanja građevinom - uglavnom su proizvodi malih hrvatskih tvrtki koje nemaju dovoljan broj inženjera za razvoj novih proizvoda ili im financijska situacija nije najbolja pa smo u suradnji s njima dolazili do proizvoda. Mi smo projektirali, prihvaćali njihove iskustvene sugestije pri tome, a tvrtke su proizvele prototipe. Concept Membrain zapravo je modularan sustav gradnje. Namjena građevine može biti raznolika: od stambenih objekata, elitnih turističkih kampova, škola i vrtića, javnih građevina i slično. Sve te građevine mogu imati najrazličitije tehničke sustave – ovisno o namjeni i potrebama na lokaciji. Osim toga, tema natjecanja Solar Decathlon Europe 2014 na kojem smo sudjelovali je bio odgovor na lokalne probleme u državi iz koje natjecatelj dolazi. Tu smo se odlučili projektirati i kasnije graditi naš paviljon materijalima i tehnologijom dostupnom u Hrvatskoj – s ciljem da potaknemo proizvodnju unutar države', objašnjava voditelj projekta.

Brza gradnja

Voditelj projekta izrade montažne kuće naglašava kako se ova vrsta gradnje u mnogočemu razlikuje od one klasične.
'Naša građevina je sačinjena od visoko prefabriciranih drvenih elemenata. Tim modulima (zidovi, podne ili stropne ploče) možemo u vrlo kratkom vremenu izgraditi građevinu. Unutar pojedinih elemenata nalaze se mnogi tehnički sustavi, instalacije, senzori itd. Time postižemo veliku brzinu gradnje na terenu, a serijskom proizvodnjom znatno niže troškove gradnje po metru kvadratnom u odnosu na klasičnu gradnju', kaže Vučemilović.

Mlada tvrtka

Otvaranjem tvrtke pokušat će komercijalizirati studentsko prototipno rješenje.

'Tvrtka trenutno ima osam zaposlenih, koji su ujedno i osnivači društva, a dolaze s različitih fakulteta a na projektu su radili kao voditelji projektnih podtimova. Kako bismo mogli završiti razvoj sustava gradnje i ponuditi rješenje na tržištu, potrebna su nam znatna financijska sredstva. Nažalost, nakon neuspješnih prijava na natječaje za kreditiranje ili sufinanciranje u Hrvatskoj, odustali smo od te ideje i okrećemo se europskim fondovima. Trudimo se oteti dojmu kako su mnogi natječaji namješteni, a svjedočili smo kako su evaluatori na ponekim natječajima bili stručnjaci koji se nisu potrudili niti pročitati skraćenu prijavu, a kamoli nekoliko stotina stranica tehničke dokumentacije koja opisuje naše sustave i inovacije. Zlatne medalje, zavidne pohvale s izložbe u Versaillesu, količina truda, znanja, ali i broj uključenih tvrtaka partnera u Hrvatskoj nisu bili dovoljni', objašnjava Vučemilović.

Dok pišu prijave za europske kredite ili sufinanciranja bave se i složenim energetskim obnovama građevina. Osim toga, u tvrtki imaju mlade inženjere koji pokrivaju sva područja potrebna za takve poslove, a time i znatnu prednost nad mnogim starijim i iskusnijim tvrtkama u okruženju koje takve projekte rade u suradnji s nekoliko partnera. Kroz dvije do tri godine prve projekte misle iznijeti na europsko tržište.
'U Hrvatskoj vlada priličan skepticizam prema gradnji drvom - unatoč tome što Hrvatska ima dugačku tradiciju takve gradnje. Baš zbog toga trenutačno pregovaramo s investitorima i što se hrvatskog tržišta tiče, planiramo takve objekte graditi prvo u turističkom sektoru (elitni kampovi, bungalovi, obiteljski hoteli, itd.) Kroz takve građevine vidimo i potencijalno dobar marketing i nadamo se jednog dana graditi i obiteljske kuće i stambene zgrade', kaže ovaj mladić.