Sindikati javnih službi su na početku pregovora o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru i plaćama za 2027., zatražili povećanje osnovice plaća za devet posto od 1. siječnja 2027. te mjesečnu naknadu za topli obrok od 65 eura. Ministar financija Tomislav Ćorić poručio je da takvi zahtjevi nisu prihvatljivi te da neće ugroziti financijsku stabilnost zemlje i državnog proračuna
O toj se temi raspravljeno u emisiji Otvoreno na HRT-u.
vezane vijesti
Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, rekao je kako su sindikati usuglašeni oko zahtjeva. 'Devet postotno povećanje osnovice po našim izračunima u ovom trenutku bi bilo dovoljno da anticipira predviđeni rast troškova života i inflacije sljedeće godine, da djelomično pokrije štetu koju nam je napravio mizeran rast osnovice ove godine i da naše plaće usmjeri u rastu koji bi pratio rast ostalih plaća u zemlji, te da nas na određeni način repozicionira na 2024. kad su plaće izrazito rasle zbog koeficijenata', rekao je Turalija.
'U posljednje dvije godine ti su se koeficijenti istopili, naše plaće realno su pale i zadatak sindikata je da napravi sve što je u njegovoj moći da zaštiti cijenu rada svojih članova i da te plaće ostanu u nekoj mjeri, da životni standard ne bude ugrožen', dodao je. 'Imamo potrebu da dogovorimo indeksaciju jer računamo da će socioekonomski uvjeti sljedeće godine možda biti nepredvidljivi i da će se bitno narušiti ekonomska situacija pa da imamo i taj mehanizam zaštite', rekao je Turalija dodajući da moraju biti spremni na sve opcije.
Mjesečna naknada od 65 eura za topli obrok, rekao je sindikalist, bila bi jako bitna najranjivijima u sustavu. 'Ako uzmemo u obzir spremačice koje imaju plaću 800-900 eura, njima bi takva naknada na godišnoj razini praktički bila 13. plaća i značajno bi im pomoglo', rekao je Turalija.
Anita Zirdum, ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu, rekao je da će Vlada protuprijedlog iznijeti sljedeći tjedan u novom krugu pregovora.
'Sigurno je da je 9 posto rasta osnovice sa 65 eura za 280 tisuća zaposlenih nešto što proračun ne može podnijeti. Proračun nije namijenjen isključivo za plaće u javnim i državnim službama. On je tu za 3,8 milijuna stanovnika RH. Ugrožavati proračun da idemo u prekomjerne deficite ima svoje financijske učinke na život građana', rekla je. Naglasila je kako je svima jasno da plaće moraju rasti, a to će biti onoliko koliko se u proračunu može izdvojiti.
'Nije problem u samom ugovaranju toplog obroka, moramo se dogovoriti u kojem dijelu ćemo ići u osnovicu s obzirom da je ona pravo koja će nam danas sutra garantirati mirovinu. Topli obrok je pravo koje je na stolu i definitivno nije isključeno', poručila je Zirdum. 'Projicirana inflacija ove godine je veća od 3 posto i ministar financija je već rekao da će to biti uzeto u obzir u vladinoj ponudi kao i eventualne projekcije inflacije za sljedeću godinu', rekla je Zirdum.
Jović: 'Kriza kolektivnih pregovora u društvu'
Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kazao je kako u državi imamo krizu kolektivnih pregovora zbog 'odnosa u kojem se 280 tisuća radnika proziva i stavlja na njih meta jer traže nešto nerealno u odnosu na 3,8 milijuna stanovnika RH'.
'Trebamo se prvo dogovoriti trebaju li nam ti ljudi u sustavu. Ako ministar unaprijed poručuje da to nešto nije prihvatljivo i realno.. Često kolektivne pregovore stavljamo na neke tezge, jedna strana traži 5, druga kaže 2, pa se trebamo naći oko 3. Taj 1+1+1 je deplasirano spominjati, trebamo vidjeti kako će se razvijati situacija od 2027. godine', rekao je Jović. 'Ova priča se mora voditi na tragu da socijalni dijalog mora postojati, ministar bi trebao voditi računa o tim ljudima', poručio je.
Weber: 'Minimalna plaća treba rasti'
Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, rekla je da je iznos minimalne plaće od 1050 eura doista niska plaća te da treba rasti. U isto vrijeme, naglasila je, samo 75 posto te plaće izuzeto je od oporezivanja.
'Razlika između prosječne plaće u privatnom i javnom sektoru prošle godine bila na povijesno niskoj razini. 2017. je ta razlika bila 15,6 posto, a prošle godine preko 30 posto, ove godine se smanjila na 26,7 posto', rekla je.
'Stalno upozoravamo da imamo paradoks, s jedne strane imamo ogroman javni državni sektor, preko 30 posto ukupno zaposlenih radi za državu, po masi plaće smo treći u Europi iza Danske i Finske, a s druge strane nam nedostaje kadrova', istaknula je Weber.
