Hrvatska ni 35 godina nakon stradanja Vukovara nije rasvijetlila sudbinu 1725 osoba nestalih tijekom Domovinskog rata, među kojima je 389 hrvatskih branitelja. Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved upozorio je da potragu i dalje otežava nedostatak informacija o grobnicama, ali i šutnja onih koji znaju gdje se nalaze posmrtni ostaci žrtava.
Gostujući u emisiji ‘A sada Vlada’ HRT-a, Medved je govorio o neriješenim sudbinama nestalih, istraživanjima masovnih grobnica i odnosima sa Srbijom, ali i o značenju Vukovara za hrvatski narod.
‘Kao i za sve hrvatske branitelje, kao i za sve hrvatske ljude, Vukovar je simbol hrvatske žrtve, simbol hrabrosti, ali i simbol zajedništva. I to poštovanje i zahvalnost iskazujemo čuvanjem sjećanja, ali jasno i stvaranjem uvjeta da nove generacije u njemu vide svoju budućnost’, kazao je.
Podsjetio je na stradanja branitelja i civila, ubojstva, odvođenja u logore i progonstva koja su obilježila Vukovar, Škabrnju i druga mjesta tijekom Domovinskog rata.
Iz vukovarske bolnice još se traga za 48 odvedenih osoba
Ovogodišnju Kolonu sjećanja predvode djelatnici Vukovarske ratne bolnice, liječnici, medicinske sestre i tehničko osoblje koji su tijekom opsade grada, u iznimno teškim uvjetima, zbrinjavali ranjenike i pomagali stanovništvu.
Medved je podsjetio da je bolnica mnogim Vukovarcima predstavljala posljednje utočište, no ni ondje nisu bili sigurni od zločina. Na Ovčari je pronađeno 200 posmrtnih ostataka, a prošle godine još četiri, dok se za 48 osoba odvedenih iz bolnice još uvijek traga.
Govoreći o očuvanju ratne i memorijalne baštine bolnice, podsjetio je da je Vlada u ožujku 2020. preuzela osnivačka prava nad ustanovom. Ona danas nosi naziv Nacionalna memorijalna bolnica dr. Juraj Njavro, prema ratnom kirurgu, dok je obližnja ulica dobila ime po Vesni Bosanac. Za opremanje bolnice i poboljšanje uvjeta rada iz državnog proračuna i europskih sredstava uloženo je deset milijuna eura.
Najviše nestalih na području Hrvatskog Podunavlja
Prema podacima koje je iznio Medved, najveći broj neriješenih slučajeva odnosi se na Hrvatsko Podunavlje i Banovinu.
‘Najveći broj nestalih je iz Hrvatskog Podunavlja, dakle iz Vukovarsko-srijemske županije njih 446, samo iz grada Vukovara njih 320, iz Osječko-baranjske županije 93, dakle sveukupno 539 nestalih osoba iz Hrvatskog Podunavlja, dok je, recimo, iz Banovine 463. To su područja koja posebno karakterizira broj neriješenih sudbina iz Domovinskog rata’, naveo je.
Ministarstvo hrvatskih branitelja 2019. pokrenulo je sustavnije uređenje potrage donošenjem prvog Zakona o nestalim osobama, kojim su definirane nadležnosti i suradnja institucija. Istraživanja obuhvaćaju prikupljanje informacija, terenske provjere, probna iskapanja i ekshumacije te identifikaciju pronađenih posmrtnih ostataka.c
‘Mi smo implementirali taj poseban hrvatski model traganja za nestalim osobama uvođenjem niza novih poluga i 343 sudbine smo riješili. U ovoj godini njih dvadeset, od kojih iz Vukovara njih šestero, dvoje iz Petrovačke Doline i jedan u procesu identifikacije do tada neidentificiranih osoba’, rekao je.
Zahvalio je sigurnosno-obavještajnoj zajednici, policiji i zdravstvenim ustanovama koje sudjeluju u potrazi te pozvao obitelji nestalih da dostave uzorke krvi potrebne za identifikaciju posmrtnih ostataka.
‘Nažalost, još uvijek postoji taj zavjet šutnje’
Jednu od najvećih prepreka pronalasku nestalih i dalje predstavlja nedostatak pouzdanih informacija o mjestima ukopa. Medved je, odgovarajući na pitanje o mogućim anonimnim dojavama građana koji raspolažu takvim saznanjima, upozorio na dugogodišnju šutnju.
‘Nažalost, još uvijek postoji taj zavjet šutnje’, izjavio je.
Ponovno je pozvao sve koji imaju informacije o nestalima ili mogućim lokacijama grobnica da ih dostave nadležnim institucijama.
Kao primjer složenosti potrage izdvojio je Petrovačku Dolu, gdje su istražitelji godinama pretraživali odlagalište otpada.
‘Podsjećam da smo 2022. godine donijeli odluku da smo pune dvije godine provodili probna iskapanja, i na dubini od 17 metara u tom tada aktivnom odlagalištu otpada pronašli posmrtne ostatke i da smo identificirali njih 38 s Petrovačke dole’, rekao je.
Pretraga tog područja još traje, a dosad su uklonjene stotine tisuća kubičnih metara otpada. Prema Medvedovim riječima, riječ je o zahvatu kakav dosad nije izveden u postupcima traženja nestalih osoba.
‘Nećemo nikad stati’, poručio je.
Osim Petrovačke Dole i lokacija na Banovini, istražitelji nastavljaju rad i na Priljevu, na ulazu u Vukovar, gdje postoje indicije da bi se mogla nalaziti masovna grobnica.
Srbiji poručio: Bez suočavanja sa zločinima nema zatvaranja poglavlja 23
Medved se osvrnuo i na dugogodišnje zahtjeve Hrvatske prema Srbiji, od koje se traži pristup arhivima i podacima o premještanju posmrtnih ostataka nakon pada Vukovara. Unatoč tim zahtjevima, konkretne informacije i dalje izostaju.
Poručio je da rješavanje sudbine nestalih ostaje jedan od uvjeta napretka Srbije prema Europskoj uniji, uz priznavanje postojanja koncentracijskih logora i obeštećenje bivših zatočenika.
‘Dok ne smognu snage suočiti se s ulogom Srbije u agresiji na Republiku Hrvatsku, sa zločinima koje su ovdje činili, da je zatvaranje poglavlja 23 jednostavno isključeno’, kaže.
Zaključio je da Hrvatska neće odustati od istraživanja i pronalaska nestalih, bez obzira na teškoće s kojima se suočavaju nadležne institucije.
‘Nema te zapreke koju nismo u stanju prevladati kako bismo pronašli nestale osobe iz Domovinskog rata’, rekao je.