TUNEL KROZ MEDVEDNICU

'Luknja' od 837 milijuna eura. Realnost ili samo još jedno Bandićevo skidanje prašine s megaprojekta

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 14.01.2019 20:54
  • Objavljeno 14.01.2019 u 20:54
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Desetak godina tunel kroz Medvednicu, koji bi, kada bi se sagradio, bio najduži u Hrvatskoj, hvatao je prašinu u ladici sve dok ga proteklog vikenda zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ponovno nije izvukao iz nje. 'Luknja' od 381 milijun eura, koja je samo dio projekta teškog 837 milijuna eura, tako je ponovno postala vijest. Barem za dan ili dva

Tri cijevi, dvije s po dva kolnička traka za cestovni prijevoz i jedna između njih za lakošinski. Svaka cijev imala bi 6580 metara, a riječ je o tunelu kroz Medvednicu (TUMED), projektu koji je tim s Građevinskog i Arhitektonskog fakulteta izradio po narudžbi Grada Zagreba još 2006. godine. Cijena varijante s tri cijevi tada je procijenjena na 381,5 milijuna eura dok je varijanta s jednom cestovnom cijevi manje procijenjena na 275 milijuna eura.

Među prateće objekte planiranog tunela spada i cestovni prsten oko centra grada, čiji je sjeverni dio na trasi još jednog nikad realiziranog megaprojekta - Sjeverne tangente - kako promet ne bi završio u centru. Uz njega je planiran zapadni prometni krak Lučko – Vrapče – Mihaljevac. Cijena cestovnog prstena - 327,6 milijuna eura, a zapadnog prometnog kraka - 127 milijuna eura. Ukupna cijena cijelog projekta tako se zaustavlja na 836,9 milijuna eura.

>>> Priučeni kajkavac mnoge je zbunio: O kakvoj luknji govori Milan Bandić?

Kada bi se radila i tangenta, koja bi se protezala od autoceste za Krapinu na zapadu do autoceste za Varaždin na istoku i bila bi dugačka oko 27 kilometara, cijeli projekt stajao bi prema izračunima iz 2006. godine oko milijardu eura.

Studija izvodljivosti za gradnju tunela prije 13 godina govorila je da bi se dvije cijevi izradile do 2010., a treća je bila zacrtana za 2020. godinu. Predviđanje je bilo da bi 2010. cestovnim tunelom prolazilo sedam tisuća automobila dnevno, 2020. njih 9700, a 2030. godine 11.200. U tunel bi se ulazilo na Dolju, a na zagorskoj strani izlazilo bi se kod kamenoloma Jelenje vode.

'Ovaj tunel za neke vodi izravno u Lepoglavu', bio je jedan od komentara prisutnih na tribini Grada Zagreba kada je studija izvodljivosti tunela, prije više od desetljeća, predstavljena javnosti, očito aludirajući na to da bi u tako velikom poslu bilo puno pogodovanja.

Bilo je to vrijeme velikog građevinskog zamaha u Hrvatskoj, kada je građevinska operativa radila punom parom, a na čelu Zagreba tada, kao i danas, bio je Milan Bandić.

Tada je najavio da će 2012. godine 'Zagrepčani na kupanje u Stubake kroz tunel'. U međuvremenu je došla kriza, građevinari su pokleknuli, a tunel je pospremljen u ladicu. Sve do prošlog vikenda, kada je gradonačelnik ponovno spomenuo 'luknju'.

Dodao je kako se u tu priču neće upuštati dok ne čuje što kažu Zagorci.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

Željko Kolar (SDP), krapinsko-zagorski župan, za tportal je kazao kako proteklog vikenda s Bandićem nije razgovarao o tome.

'To je Milan rekao onako usput. Očekujem da se, ako se razmišlja o tome, sjedne i vidi što i kako. Možda već idućeg tjedna. Ne mogu a priori reći jesam li za ili protiv projekta jer ga nisam vidio. Ne znam je li to onaj otprije petnaestak godina ili neki novi. Mislim, bušili su i Učku i Alpe pa bi bilo pretjerano da kažem kako sam protiv. Kad vidim kako izgleda i o čemu je riječ, onda ću se moći izjasniti. Ono što je sigurno to je da je na jako dugom štapu i to onom teleskopskom', kazao je Kolar.

Josip Beljak, nezavisni načelnik Općine Stubičke Toplice, kaže da podržava tunel, ali samo željeznički.

'Jedna cijev za željeznički tunel prihvatljiva je opcija. Sve drugo je pretjerano i nepotrebno. Do Stubice se sada može doći iz pet različitih cestovnih pravaca i gradnja tunela s dvjema cestovnim cijevima potpuno je nepotrebna', naveo je Beljak.

Kada je prezentirana studija, prije više od desetljeća, 39 arhitekata, ekonomista, sociologa, urbanista, povjesničara umjetnosti i pravnika uputilo je pismo javnosti u kojem su se usprotivili gradnji tunela i Sjeverne tangente dok je istraživanje Instituta Ivo Pilar pokazalo da je više od 55 posto Zagrepčana tada podržavalo izgradnju tunela.

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: zagreb.hr

Protiv njegove gradnje bili su tada i Zeleni, smatrajući da studija TUMED nije obradila utjecaj buke na životinjske vrste iako se oba ulaza u tunel nalaze unutar granica parka prirode, a uz to su dodali da će se štetni plinovi ispuštati u blizini portala tunela, odnosno u sam park prirode.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!