O ekstremno visokim temperaturama koje se od početka siječnja mjere u kontinentalnoj Hrvatskoj, o tome hoće li i kada biti snijega u Zagrebu, koliko su česte pojave žutih, pustinjskih oborina u Hrvatskoj te može li se povući veza između paklenih temperatura koje ovih dana haraju dijelovima Australije s polarnim hladnoćama koje u kombinaciji sa snježnim olujama zagorčavaju život stanovnicima na sjeveroistoku SAD-a, razgovarali smo s Krešom Pandžićem, zamjenikom ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda
Natprosječno visoke temperature za siječanj, koje posljednjih dana ponegdje u kontinentalnim dijelovima Hrvatske odudaraju više od deset stupnjeva od višegodišnjeg prosjeka, meteorolog Krešo Pandžić opisuje ekstremnim jer se tako veliko odstupanje od prosječnih temperatura događa iznimno rijetko.
U Zagrebu se, kaže, ovako topao početak siječnja, statistički gledano, može očekivati jednom u 20 do 50 godina jer se prosječna temperatura zraka početkom siječnja u tom gradu u zadnjih tridesetak godina kreće oko nula stupnjeva.
Prognostičari Državnog hidrometeorološkog zavoda za idućih sedam dana predviđaju niže, ali i dalje iznadprosječne temperature u Zagrebu i većem dijelu kontinentalne Hrvatske.
Pandžić objašnjava kako je nezahvalno i teško prognozirati kakvo će vrijeme točno biti za deset ili više dana te hoće li i kada pasti snijeg. Međutim, kaže, i ranije izdane dugoročne prognoze predviđale su iznadprosječno toplu zimu.
'To naravno ne znači da se tijekom zime neće dogoditi i razdoblje hladnog vremena', napominje meteorolog.
U idućim danima Zagrepčani, ali i stanovnici ostalih dijelova zemlje mogli bi svjedočiti žutokrvavoj kiši ili snijegu, ako ga bude u višim planinskim predjelima. Naime europski meteorolozi najavljuju da će južni vjetrovi diljem Mediterana te u dijelovima zapadne i središnje Europe donijeti velike količine pustinjske prašine iz Sahare.
'Poznata je pojava žutokrvave kiše ili snijega, a nije rijetkost ni u Hrvatskoj', kaže Pandžić.
Pojava nanosa saharskog pijeska u dijelove Europe događa se relativno često, nekad i više puta tijekom jedne godine.
I dok kontinentalna Hrvatska svjedoči ekstremno toplom vremenu za početak siječnja, stanovnici Kanade i istočnih dijelova SAD-a smrzavaju se na temperaturama i do minus trideset stupnjeva, a muku muče i sa snježnim olujama.
Na drugom kraju svijeta, u dijelovima Australije, trenutno vladaju paklene vrućine koje se penju do skoro pedeset stupnjeva Celzijevih.
vezane vijesti
Ima li topao početak siječnja u Hrvatskoj ikakve veze s vremenskim ekstremima u Sjevernoj Americi i Australiji te može li se povući izravna veza između polarnih temperatura u SAD-u i paklenih vrućina u Australiji, pitali smo meteorologa.
'Postoji određena komunikacija između južne i sjeverne hemisfere Zemlje kada promatramo dulji vremenski period. Ali ne možemo, ili vrlo teško možemo govoriti o direktnoj vezi ovih događaja koji se istovremeno odvijaju na istoku SAD-a i u Australiji', objašnjava Pandžić.
Val hladnoće koji je pogodio Kanadu te sjeveroistočne i istočne dijelove SAD-a, objašnjava Pandžić, i nije tako izuzetan događaj. Objašnjava kako je to područje američkog kontinenta sklono jakim ciklonama, kao i prodoru hladnog zraka sa sjevera.
'Tamo ne postoji prirodna barijera koja bi spriječila takve prodore, koji ponekad dopru čak i do Floride na jugu. Istočna obala SAD-a i inače ima hladne zime', zaključuje meteorolog Krešo Pandžić.
