Europska komisija je ranije izišla s idejom da u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. svaka zemlja članica napravi vlastiti nacionalni plan za trošenje europskih sredstava, u što bi bila uključene i kohezijska i poljoprivredna politike, dva područja na koje odlazi oko dvije trećine proračuna.

Riječ je o sličnom pristupu kakav je korišten za provedbu sredstava za oporavak od posljedica pandemije - svaka država dobije svoju financijsku omotnicu, a novac se isplaćuje nakon što se provedu predviđene reforme i ključne etape. Međutim, taj je pristup naišao na brojne kritike, u prvom redu zbog centralizacije upravljanja europskim sredstvima jer bi lokalne vlasti imale vrlo malo utjecaja na odluke kako i gdje će se ulagati kohezijska sredstva.

“Umjesto da razgovaramo o nacionalnim planovima, trebali bismo razgovarati o nacionalnim i regionalnim planovima o partnerstvu jer to bolje održava bit onoga na čemu sada radimo”, rekao je Serafin u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu koja je trajala više od dva sata.

Dodao je da tek treba raspraviti kako uspostaviti vezu između reformi i investicija, ali “centralizirani model koji bi regionalne vlasti lišio njihovih nadležnosti ne dolazi u obzir”.

Izvjestitelji Europskog parlamenta Siegfried Muresan (EPP, Rumunjska) i Carla Tavares (S&D, Portugal) najavili su da će parlament braniti kohezijsku i poljoprivrednu politiku.

“Kohezijska politika je naša glavna investicijska politika i ona se mora promijeniti, mora postati modernija, bolje usklađena s našim ciljevima u sigurnosti, obrani i konkurentnosti”, rekao je Muresan.

“Mislimo da spajanje nekih programa može biti opravdano, ali ne vjerujemo da je spajanje svih programa u jedan nacionalni plan ispravna ideja. Europski parlament odbacuje ideju koju je nabacila Komisija da svaka država članica napravi svoj nacionalni plan koji bi bio usvojen na europskoj razini. Odbacujemo to jer želimo jedan proračun za EU, a ne 27 različitih nacionalnih programa koji će se međusobno natjecati”, rekao je Muresan.

Hrvatski eurozastupnici žele nastavak snažne kohezijske politike

HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler, koordinator pučana (EPP) za proračunske politike, za Hinu je istaknuo kako je kohezijska jedna od najuspješnijih europskih politika te da to i hrvatski primjer pokazuje.

"Dosadašnje povijesno iskustvo pokazuje da kohezija nije nekakva milostinja, nego da je strateška investicija u modernizaciju, razvoj, te da i naše hrvatsko iskustvo to pokazuje jer smo u desetak godina došli sa malo više od 60 posto na gotovo 80 posto prosječne europske razvijenosti u BDP-u po stanovniku", napomenuo je Ressler.

"Europska unija je i zbog toga privlačan projekt a kohezijska politika nužni mehanizam i investicijski alat koji će uravnotežavati takvo jedinstveno tržište", istaknuo je.

"Takvi primjeri pokazuju da kohezija mora ostati središnji element novog europskog proračuna i vjerujem da će nakon 2027. to i ostati", smatra Ressler i podsjeća da Komisijin prijedlog "mora biti utemeljen u dogovoru između država članica tako da niti jedna država ne može biti preglasana, nego ima pravo ugraditi svoje vitalne nacionalne interese".

U raspravi u Strasbourgu je sudjelovala i HDZ-ova eurozastupnica Nikolina Brnjac, koordinatorica EPP-a u Odboru za stambenu krizu u EU (HOUS), koja se založila za izdvajanja za priuštivo stanovanje "jer Europa koja ne stanuje priuštivo, nije Europa za sve".

Također je zatražila daljnja ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj, prometnu i energetsku povezanost te potrebu modernizacije kohezijske politike. "To nisu stari prioriteti – to su temelji europske otpornosti. Kohezijska politika mora ostati temeljna investicijska politika i nakon 2027., ali uz veću učinkovitost i usmjerenost na stvarne potrebe naših građana", rekla je Brnjac.

U novom višegodišnjem proračunkom okviru ključni zadatak će biti pomitriti imperativ novih ulaganja i u obranu i sigurnost, ali i gospodarsku tehnološku konkurentnost, s ulaganjima u ravnomjerni razvoj, ocjenjuje Ressler.

Ressler, međutim, napominje da će od 2028. godine na naplatu početi dolaziti oko 25 milijardi eura godišnje glavnice za otplatu duga za mehanizam za oporavak i otpornost, što će značiti da će "ako želimo spriječiti de facto smanjenje europskog proračuna, morati doći do dogovora među članicama oko načina otplate te glavnice.

Parlament insistira da ne dođe do stvarnog smanjenja i za to će biti potrebno barem neko povećanje europskog proračuna, rekao je Ressler za Hinu.

Uniji trebaju veći prihodi

Serafin je istaknuo da EU neće moći financirati nove prioritete, poput obrane i konkurentnosti gospodarstva bez napretka po pitanju vlastitih proračunskih prihoda.

Europski proračun se najvećim dijelom financira doprinosima država članica. Do sada je uvijek iznosio oko jedan posto bruto nacionalnog dohotka EU-a. S obzirom na nove prioritete, koje će trebati financirati i na otplatu zajmove koji su podignuti za oporavak od pandemije, trebat će povećati proračunske prihode ako se ne žele smanjiti pojedine politike, što ne može proći bez velikog otpora.

Komisija namjerava u srpnju objaviti prijedlog VFO-a za razdoblje nakon 2027. Nakon toga, krenut će rasprava koja može potrajati vrlo dugo.

Serafin je rekao da ta rasprava ne smije trošiti svu političku energiju u EU-u.

“Pregovori o VFO-u izvor su napetosti i sporova te se vuku već mjesecima. To je povijest ovog procesa. Ali ovaj put naša zajednička ambicija trebala bi biti pokušati napraviti promjenu. Ne možemo dopustiti da pregovori potroše svu političku energiju Unije, jer smo okruženi s previše izazova i prijetnji”, rekao je povjerenik za proračun.

Zastupnici Europskog parlamenta u srijedu će glasati o svom stajalištu o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO). Prošli mjesec je odbor za proračun izglasao izvješće u kojem traži da sljedeći višegodišnji proračun mora raspolagati sa znatno većim sredstvima u usporedbi s aktualnim proračunskim razdobljem 2021. - 2027.