Bivši američki predsjednik u posljednjim je istupima ponovno govorio o ideji da SAD preuzme nadzor nad otokom, i to od 3. siječnja, kada je spominjao i smjelu vojnu operaciju svrgavanja venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura. Prema Trumpovim riječima, Washington „treba Grenland radi nacionalne sigurnosti“, a samo SAD, kako tvrdi, može se suprotstaviti navodnoj ruskoj i kineskoj prijetnji na tom području.

Kremlj je reagirao. Glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da je Trump „rekao da međunarodno pravo za njega nije prioritet“, dodajući: „Situacija se razvija drugačijim putem i mi, zajedno s ostatkom svijeta, pratit ćemo kojim“, prenosi CNBC.

Sastanak u Bijeloj kući bez rezultata

Ove izjave stižu nedugo nakon što su SAD, Danska i Grenland održali važne razgovore o budućnosti arktičkog teritorija. Sastanak u Bijeloj kući, koji je danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen opisao kao „iskren, ali konstruktivan“, zaključen je u srijedu bez konkretnog proboja, ali uz dogovor da se razgovori nastave u okviru radne skupine na visokoj razini.

Trump je u nedavnom intervjuu za New York Times dodatno pojasnio svoj stav tvrdnjom da mu „ne treba međunarodno pravo“ te da ga „samo vlastiti moral i um“ mogu ograničiti.

NATO rasporedio vojnike na Grenlandu

U međuvremenu, nekoliko članica NATO-a rasporedilo je manji broj vojnika na Grenlandu u sklopu zajedničkih vojnih vježbi te nastoji pojačati vojnu prisutnost na tom rijetko naseljenom otoku. Sudjelovanje su potvrdile Danska — koja je odgovorna za obranu Grenlanda — te Njemačka, Francuska, Švedska i Norveška. Vježbe se odvijaju pod nazivom „Operacija Arktička izdržljivost“.

Rusija je, pak, oštro reagirala i na tu dimenziju. Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je ranije ovog tjedna da je neprihvatljivo tvrditi kako Moskva i Peking predstavljaju prijetnju Grenlandu, optuživši Zapad za dvostruke standarde.