Viši kustos na antičkom odjelu dr. sc. Radman Ivan smatra da je najveća šteta napravljena u postavu muzeja.

'Popljačkali su sitne predmete, a kamene spomenike, koji su bili protivni tvrdom islamskom kanonu prema kojem se ljudska lica ne smiju predstavljati, su porazbijali', rekao je za tportal Radman.

'Lica na reljefima i na kipovima sustavno su uništavali. Jedan hram su digli u zrak, no ostalo je stajati dosta cijelih stupova', dodao je.

Radman ističe da dobar lokaliteta koji je od 1980-ih bio pod UNESCO-vom zaštitom nikada nije istražen tako da postoji još dosta toga što se može iskopati i otkriti.

'Preko 70 posto nalazišta još je uvijek ispod zemlje tako da nije ni moglo biti oštećeno. Neke zgrade su digli u zrak, a muzej su temeljito devastirali. No tek će detaljne stručne analize pokazati koliki su bili pravi razmjeri uništavanja', ističe naš stručnjak kojega raduje što oni ipak nisu tako strašni kao što se očekivalo.

'Prema prvim izviješćima činilo se da su džihadisti sve sravnili sa zemljom, da nije ostao ni kamen na kamenu. Očekivali smo puno gore posljedice. Uvjetno rečeno šteta je manja nego što smo strahovali. No svejedno je golema. Puno toga je nepovratno uništeno. Bojim se da za neke objekte neće biti spasa. Iskustva pokazuju da su Poljaci i Nijemci nakon II. Svjetskog rata puno toga obnovili. No danas su stručnjaci manje skloni takvoj praksi rekonstrukcije ispočetka. Nažalost, i to uništavanje Palmire u zadnjih godinu dana bit će dio povijesti tog lokaliteta', rekao je Radman

Obaveza i iskupljenje zapada

Nakon nedavnog povlačenja džihadista iz Palmire mediji su počeli pisati o mogućnostima obnove muzeja i restauracije lokaliteta. Londonski gradonačelnik Boris Johnson poručio je svojim vlastima da bi bilo fer da one ponesu dio odgovornosti za nesnalaženje zapada u sirijskoj krizi tako što će pomoći u onome u čemu su najbolji – u arheološkoj obnovi.

'Ako su Putinove postrojbe pomogle da se manijaci protjeraju iz Palmire, onda je to (boli me što to moram priznati) u velikoj mjeri zasluga Rusa', napisao je u svojoj kolumni u Telegraphu Johnson.

'Rusi su učinili da zapad izgleda relativno neučinkovito pa je sada vrijeme da se iskupimo i pokažemo svoju snagu. Mi imamo neke od najvećih stručnjaka za arheologiju na svijetu. Nadam se da će vlada uskoro financirati njihov odlazak u Siriju i pomoći restauraciju. To je mnogo jeftinije od bombardiranja i vjerojatno će dugoročno pomoći turizmu i gospodarskom prosperitetu', dodao je.

Što se može, a što ne?

Što će se, kako i koliko moći obnoviti, ističe Radman, u velikoj će mjeri ovisiti o dokumentaciji koja je sačuvana.

'Vjerojatno su za najpoznatije spomenike napravljeni detaljni planovi i nacrti. To se može restaurirati korištenjem izvornih materijala. Reljefe i kipove mogao bi napraviti jako dobar kipar po dobrim predlošcima. To nije najsretnije rješenje jer predstavlja oponašanje, no teoretski se i to može napraviti. Ako je predmet ostao barem djelomično sačuvan, onda se dosta može restaurirati. No ako je nepovratno uništen, onda se mora raditi po fotografijama. U novije vrijeme rade se 3D skenovi. To je najbolje što postoji. To i mi radimo. No to je tehnologija koja se razvija tek posljednjih godina. Ja sam s time počeo prije četiri godine. Sumnjam da je to netko napravio u Siriji. Korisni mogu biti i precizni crteži jedan naprama jedan i detaljne fotografije. Neki nacrti mogli bi postojati i u zemljama koje su tamo provodile istraživanja', rekao je Radman.

Najveličanstvenijim spomenikom u Palmiri smatra se Baalov rimski hram, koji je ujedno i najznačajnija vjerska građevina iz prvog stoljeća na cijelom Bliskom Istoku. Izvorno je nastao kao helenistički grčki hram, od čega su ostali samo kameni fragmenti. Uz njega svjetski su poznati i kazalište, kolonada Decumanus, četiri stupa Tetrapilon i Hadrijanov slavoluk.