Iza tih 5,07 posto krije se gotovo 40 tisuća listića koji su nevažeći. Na prošlim parlamentarnim izborima je postotak bio znatno niži, od 1,5 do dva posto. Ovih pet posto može biti pokazatelj da građani nisu bili dovoljno educirani o načinu glasanja, ali i pokazatelj da su se izražavali na njima i namjerno ih učinili nevažećim u znak prosvjeda.

'Niste zaslužili moj glas. Gamad.', 'Ne u EU', 'Smrt fašizmu, sloboda narodu', 'Nitko', neke su od poruka koje su na glasačkim listićima ostavili nezadovoljni birači. U društvu potencijalnih europarlamentaraca našli su se i likovi iz crtića napisani rukom birača nezadovoljnog ponuđenim imenima na izbornom meniju koje je s javnosti podijelio čitatelj Večernjeg lista.
Osim nevažećih, Zelić upozorava na velik broj propalih glasova, riječ je o nešto manje od 30 posto takvih koji su glas dali listama i osobama koje nisu osvojile mandat u Europskom parlamentu. 'To je uzrokovano velikim brojem kandidacijskih lista pa birači još nisu shvatili da ako daju glas listi koji nema šanse, da im glas propada. Treba zato razmisliti o promjeni uvjeta kandidiranja', smatra Zelić.

Iako su nezavisni kandidati bili primorani sakupljati potpise za kandidaturu, stranke nisu, što bi se prema Zeliću ubuduće trebalo promijeniti. Također je nužno pooštravanje uvjeta izlaženja na izbore za stranke. 'Ako stranka tri-četiri godine nije održala skupštinu te ako izostaju sjednice statutarnih tijela stranke, onda je pitanje bi li takve stranke trebale postojati i izlaziti na izbore', dodaje.

Inače, mogućnost zaokruživanja osobe na listama posebno, Zelić smatra pozitivnim pomakom. 'Trebalo bi razmisliti da se isto primijeni i na sljedećim parlamentarnim izborima. Tako bi birači bili motiviraniji, a političari bi osjećali veću dozu odgovornosti prema onima koji su ih birali', zaključuje.