hrt otvoreno

'Kod online nastave zabrinjava porast tjeskobnosti djece, niti jedno dijete ne bi trebalo biti ravnodušno i zamrzavati emocije'

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 29.03.2021 23:43
  • Objavljeno 29.03.2021 u 23:43
Otvoreno o nastavi na daljinu

Otvoreno o nastavi na daljinu

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

Kod online nastave najviše zabrinjava porast tjeskobnosti djece. Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno. Tjeskoba je došla kao posljedica ravnodušnosti. Djeca da bi se snašla i mogla preživjeti oni su u neko doba učinili ravnodušni sloj u sebi i pomalo zamrznuli emocije. Oni su pobjegli od nekih emocija koje su se bile realne za dogoditi se i na taj način su se zamrznuli, objasnila je i specijalistica kliničke psihologije Tanja Sever u emisiji HTV-a Otvoreno.

Broj zaraženih koronavirusom raste. Sve više županija prelazi na online nastavu. Pandemija je promijenila sve, pa i model obrazovanja. Nastavi na daljinu morali su se prilagoditi učenici, ali i nastavnici. Kako to utječe na učenike, učitelje, profesore, roditelje i uspjeh na kraju školske godine razgovaralo se u emisiji. Na pitanje zabrinjava li ga što je sve više županija na online nastavi državni tajnik u Ministarstvu Tomislav Paljak rekao je u Otvorenom da ga zabrinjava toliko koliko zabrinjava čitavu populaciju.

- Broj zaraženih učenika i povećanje prati ono što se općenito događa u društvu. Imati 10 županija online, nije ništa novo, imali smo slično u 12. mjesecu. Vidjet ćemo i pratiti što se događa nakon proljetnih praznika, razgovora sa stožerima i donošenje zajedničkih odluka, rekao je Paljak. Objasnio kako se zasad reagira lokalno, modeli A, B i C su se pokazali dobrima. Gdje je potreba učenici su online, a tamo gdje se može nastava je "licem u lice". Oko 95 posto učenika od 1 do 4. razreda bilo je na nastavi "licem u lice", 85 posto viši razredi od 5. do 8. razreda , a srednjoškolaca 75 posto. Smatra da je to dobar rezultat.

Paljak je rekao jako je bilo zahtjeva za produljenjem proljetnih praznika. Misli da će razdoblje od 11 dana praznika biti dovoljan da se vidi kakvo će biti stanje i napravi analiza. - U školama nije zabilježen linearni rast, on je u skladu s onim što se događa u općoj populaciji. Djeca nisu širitelji. Suočeni smo s krizom, suočeni smo sa zlom i borimo se na način na koji možemo. Online nastava je nužno zlo, ali je ipak nastava i omogućuje da se nastavni procesi u određenom obliku i dalje odvijaju, rekao je Paljak. Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec je rekla kako svi kažu da im je najkorisnija nastava "licem u lice".

- Učenici koji su lani rekla da im je bilo dobro online, sad kažu da ništa više ne može zamijeniti nastavu uživo. Kad se kaže da bi se moglo ići online, oni su nesretni , rekla je Hitrec. Nada se kako će biti što manje škola online pred kraj školske godine i zaključivanja ocjena. Rekla je kako je dobro da se ciljano i lokalno djeluje, a da se drugdje odvija uživo. - U mojoj školi nema koronavirusa. Tu su puno doprinijeli odgovorni učenici. Maldi su odgovorni Svjesni su kako su za njih posljedice velike ako ne budu odgovorni, naglasila je Hitrec.

Učiteljica - savjetnica u OŠ Sveta Nedelja Sandra Vuk je na pitanje kome je stresnije, učiteljima ili učenicima, rekla je kako smatra da je podjednako. - Vrijeme je da i mi djeci priznamo kako se osjećamo. Ne trebamo se ponašati kao da smo superjunaci nego kako se iskreno osjećamo. Djeca bolje reagiraju kad vas doživljavaju kao čovjeka od krvi i mesa i samim time shvaćaju da dijelite iste probleme i sudbine. Djeca su empatična ako ste i vi empatični i ako ih doživljavati ozbiljno, rekla je Vuk. - Socijalizacija jako nedostaje djeci, nismo bili godinu dana u kazalištu, kinu, izlazak u park je vrhunac. Generacije su izgubile puno, malima nedostaje druženja, socijalizacije i komunikacije, smatra Vuk.

Na pitanje kakve su posljedice na mentalno zdravlje djece specijalistica kliničke psihologije Tanja Sever je rekla kako najviše zabrinjava porast tjeskobnosti djece. Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno, rekla je. - Tjeskoba je došla kao posljedica ravnodušnosti. Djeca da bi se snašla i mogla preživjeti oni su u neko doba učinili ravnodušni sloj u sebi i pomalo zamrznuli emocije. Jedna od izvrsnih definicija za depresivnost, dakle nije to te mjere depresija nego depresivnost, je bijeg od emocije. Oni su pobjegli od nekih emocije koje su se bile realne za dogoditi se i na taj način su se zamrznuli. Kao sljedeća faza se dogodila anksioznost ili tjeskobnost. Ono što zabrinjava i treba javno govoriti je ogromni porast samoranjavanja djece. Jednim dobrim djelom je to što se na nekim jakim internet stranicama možete naći pouku djeci kada se osjećaju veliki psihički pritisak da se dobro fizički ozlijediti pa onda ode jedan komad psihičke napetost. Dakako radi se o potpuno pogrešnoj priči, naglasila je.

Komentatorica HRT-a Sunčica Findak je rekla da je kao novinarka i pedagoginja izrazito nezadovoljna ovakvim obrazovnim sustavom kakav je. - Prošla je godina dana. Sve nast je zateklo. Sve nas je zateklo, vas učitelje, naklon do poda jer ste se preko noći morali suočiti s novim način izobraze. Međutim prošla je godina dana. Neke stvari su se mogle promijeniti. Primjerice kod maturanata, oni ulaze u novi proces, biraju novo zvanje, mijenja im se kompletan život. Brojke kažu da su utrošeni novci i moglo se napraviti nešto. Za maturante se moglo napraviti nešto da se približi online matura, smatra Findak. Govorila je i o brojkama novaca koje su utrošene na online izobrazbu i na reformu školstva. - Svi učitelji i profesori se zaista trude da nastava budem ali tu postoje i neki novci. Je li se to moglo i nešto kvalitetnije, pita se Findak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!