Astana, odnosno Kazahstan, domaćin je drugog samita Kine i srednje Azije, važnog diplomatskog skupa s ciljem produbljivanja gospodarskih i strateških veza Pekinga s regijom. Kineski predsjednik Xi Jinping jučer je otputovao u glavni kazahstanski grad, u kojem su se okupili čelnici Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana i Uzbekistana. Domaćin samita je kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev.

Kina izbacuje Putina iz igre

'Kada je prije dvije godine u Xi'anu - prvoj prijestolnici ujedinjenog kineskog carstva - održan prvi samit, kodnog naziva C5+1 (pet zemalja srednje Azije i Kina), bilo je jasno da je to formula za oživljavanje kineske inicijative Pojas i put, koju su prekinuli ukrajinski rat i bliskoistočna kriza. I mnogo više od toga. Jačanjem takvih veza sa srednjom Azijom, Kina nastoji istisnuti tradicionalan ruski utjecaj iz ove regije, osujetiti sve potencijalne ambicije predsjednika Vladimira Putina da obnovi Sovjetski Savez te osigurati još jedan izvor energije koji će joj biti tim važniji kako budućnost Irana postaje sve neizvjesnija, a ponašanje Rusije nepredvidljivije', piše Zorana Baković za Delo.

No sastanak 'Stanova' i Kine nije jedini. Prije više od dva mjeseca održan je i samit srednjoazijskih država i čelnika Europske unije u Samarkandu, drevnom gradu u Uzbekistanu. 'Bio je to jedan od rijetkih pametnih poteza Bruxellesa na azijskom kontinentu. Podizanje odnosa na razinu strateškog partnerstva, uspostavljanje investicijskog paketa od 12 milijardi eura u promet, ključne minerale, klimatski kritičnu hidroenergiju i digitalnu povezanost te brojni izrazi dubokog poštovanja prema neovisnosti 'ponosnih nacija' regije, kako je to rekla predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, mogli bi je pretvoriti u važan bastion zdravih europskih interesa, smješten u ruskom dvorištu i blizu Kine', nastavlja Baković.

A što je sa SAD-om?

I dok europska prisutnost na ovom prostoru Kini neće smetati, nešto je drugačija priča s Rusijom, a tu je i SAD. 'Kina očito nije spremna čekati da se Rusija oporavi od troškova rata i šokova koje doživljava na Bliskom istoku te da EU konsolidira i ispravno definira svoje strateške interese na azijskom tlu. Niti je spremna čekati da se SAD vrati formatu C5+1, koji je Donald Trump pokrenuo tijekom svog prvog mandata, ali koji je Joe Biden napustio jer je smatrao važnijim jačanje saveza s demokratskim zemljama. Još nije jasno koliko će energije Trump uložiti u srednju Aziju tijekom ovog mandata, ali mogla bi ga privući činjenica da su geološka istraživanja otkrila 2018. godine da Kazahstan ima 160 nalazišta rijetkih zemnih metala, Uzbekistan 87, Kirgistan 75, a Tadžikistan i Turkmenistan po 60. Sam Uzbekistan također ima velike rezerve 30 strateških metala, uključujući litij, grafit, titan, tantal, niobij, željezo i cirkonij', piše stručnjakinja.

No i to je u drugom planu jer je najveći rival Kini na ovom prostoru Rusija.

'Xijev boravak u Astani i sastanak na vrhu s državnicima svih 'staleža' čine se samo daljnjim razvojem razmjene između azijske sile i regija s kojima je povijesno povezana. No iza ovog političkog i ekonomskog spektakla krije se duboko nepovjerenje između Pekinga i Moskve', piše Baković.

New York Times, napominje, nedavno je objavio detalje iz dokumenta ruske tajne službe, u kojem se Kinu ocjenjuje kao ozbiljnu prijetnju koja bi mogla ugroziti Rusiju.

'Ovaj dokument na različite načine upozorava na susjednu zemlju s kojom Rusija u očima zapadne javnosti gradi 'prijateljstvo bez granica'. Između ostalog, navodi se da Kina regrutira ruske studente i ruske državljane oženjene Kineskinjama za svoju špijunsku mrežu, prikuplja podatke o tehnološkim značajkama koje Rusija koristi u ratu s Ukrajinom te nastoji što dublje razumjeti ovaj rat: kako se vodi i zašto je rusku vojsku tako teško poraziti. Poseban dio dokumenta posvećen je kineskim planovima za vraćanje teritorija povijesno oduzetog od Rusije, uglavnom na ruskom Dalekom istoku, te kineskim naporima da proširi svoj utjecaj na Arktik i 'mekoj moći' kako bi izbrisala velik dio ruskog utjecaja u središnjoj Aziji. Upravo zbog ove stavke na popisu 'kineskih prijetnji' u dokumentu ruske tajne službe moramo obratiti pozornost na povijesnu dimenziju u izvještavanju kineske novinske agencije o samitu u Astani. Da, Kina se očito poziva na povijesno pravo na svoju prisutnost u regiji, a Rusija je svjesna što to znači. Jasno je da nitko neće pažljivije od Putina pratiti svaku riječ koju Xi Jinping izgovori tijekom samita sa svojim srednjoazijskim partnerima', zaključuje Baković u tekstu u Delu.