Organizacija same svečanosti stajat će oko 300 tisuća eura, a djelomično će biti plaćena iz europskih sredstava - kao i sam projekt, za koji je iz istog izvora izdvojeno 14 milijuna eura. Večeras će na Žnjanu nastupiti više stotina izvođača na više manjih pozornica, nakon čega će se održati koncert u novom velikom amfiteatru na otvorenom, vatromet, show s dronovima i slično.

'Ovo je generacijski događaj, splitski po duhu, nacionalan po značaju, mediteranski po svom karakteru i svjetski po ambiciji. U ovoj večeri Split ne otvara samo prostor - već novu stranicu svoje budućnosti', stoji između ostalog u konceptu proslave, na kojoj se očekuje niz visokih uzvanika, uključujući premijera Andreja Plenkovića.

Novi Žnjan opisuje se kao 'dnevni boravak za cijelu godinu, za sve generacije i za sve gušte', i to prije svega za Splićane, a onda i za njihove goste.

U ovom slučaju radi se doista o golemom, gotovo pa milenijskom pothvatu Splita, čije je simbolično značenje možda još važnije od njegove materijalne vrijednosti, također izuzetno velike. Projekt Žnjan, naime, postao je školski primjer toga kako treba voditi velike javne investicije, a pogotovo one koje se odnose na revitalizaciju zapuštenih prostora.

Kod Žnjana je tako sve odrađeno točno po pravilima struke. Važno je i to da je projekt razvijan i realiziran u mandatima dvije gradske vlasti, i to potpuno različitih političkih usmjerenja, a otvorit će ga treći, tek prošlog tjedna postavljeni gradonačelnik.

Grad Split uredio, ali i dalje plaća koncesiju

Novouređeni plato, veličine tridesetak nogometnih igrališta, nasut je još 1998. godine povodom posjeta Pape ovom gradu - s obližnjim i otprilike jednakim prostorom Duilova, za koji se tek kroje planovi uređenja.

Tu golemu investiciju ulaganja u pomorsko dobro, koje po definiciji pripada državi, financirao je Split golemim kreditima i otplatio ih tek prije nekoliko godina. Usprkos tome, za uređenje prostora, koji je već jednom platio, svejedno je morao tražiti i dobiti koncesiju od Vlade i nju će u idućih tridesetak godina također morati dodatno plaćati visokim, milijunskim iznosima.

Od 1998. do otprilike 2013. godine, kada je održan prvi Ultra festival i kada je grad snažno zakoračio u turizam, Žnjan je uglavnom hibernirao kao prašnjava pustopoljina zanimljiva isključivo parovima koji su u noćnim satima navraćali zbog daška intime, eventualno i rekreativcima koji bi protrčali pokraj njega. No tada, na koncu mandata Željka Keruma i u doba SDP-ovog gradonačelnika Ive Baldasara, ondje počinju nicati plažni kafići te ubrzo metastaziraju u noćne klubove.

Ukupno ih se u Baldasarovu dobu ondje nakotilo čak tridesetak, uglavnom potpuno ilegalnih, s neriješenim pristupom, kanalizacijom i osnovnim sanitarnim uvjetima. Tadašnji gradonačelnik Splita je na zgražanje javnosti sve to prozvao 'šarmantnim neredom', a ministar prostornog uređenja Lovre Kuščević tvrdio je da se bespravne gradnje 'ne tiču njega'.

Sređivanje Žnjana, pokušaj prvi

Na samom isteku mandata Baldasar predstavlja prvi, vrlo kontroverzni projekt uređenja Žnjana, a bez natječaja povjerio ga je Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i Nenadu Fabijaniću, nakon što je dobio odbijenicu splitskog fakulteta, na kojem su bili nezadovoljni time što im je sugerirano da ipak vode računa o postojećim objektima.

Fabijanić je tada burno reagirao na pitanje tportala zašto je pristao na izradu programskih smjernica za Žnjan bez javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja: tvrdio da natječaj jest najbolja metoda, ali da 'u ovom slučaju nije bio potreban jer se radi o prvoklasnoj demagogiji'.

'Na ovakvim natječajima ne sudjeluju najveća arhitektonska imena. I što bih ja trebao, konkurirati s klincima?! Da je u pitanju opera u Sydneyju - možda, ali ovdje se radi o zelenilu i kafićima te urbanističkoj logici', tvrdio je ovaj arhitekt. Na takvo 'zaobilaženje struke, zakona i morala' još je burnije reagiralo tadašnje vodstvo Udruženja hrvatskih arhitekata.

Opara, pokušaj drugi

Dolaskom na vlast Andre Krstulovića Opare (HDZ) cijeli kontekst se mijenja: on se odlučuje na sustavan pristup i najprije uspijeva izlobirati kod države da napokon ukloni apsolutno sve objekte sa Žnjana, zbog čega povremeno prima i prijetnje tamošnjih ugostitelja. Potom u suradnji s Društvom arhitekata Splita (DAS) raspisuje urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje ovog prostora.

Krstulović Opara optimistično je predviđao da će projekt biti realiziran već do ljeta 2019. godine, no i sam je bio svjestan nevjerojatne procedure koju je trebao proći pa su na Žnjan postavljeni ugostiteljski 'moduli' te su neko vrijeme služili kao prijelazno, privremeno rješenje.

Javni urbanističko-arhitektonski natječaj raspisan je koncem 2017. godine, i to nakon što je među građanima Splita provedena velika anketa u kojoj su se izjasnili da na ovoj plaži žele prije svega zelenilo i rekreacijske sadržaje, ali i pokoji kafić ili restoran na pristojnoj udaljenosti od obale.

'Želim bosu djecu kako trče, želim njihove djedove i bake. Žnjan će biti gradski prostor koji će živjeti 365 dana u godini i biti namijenjen prije svega našim građanima, a tek onda turistima. Na koncu, sami građani su izdvojili ogroman novac, plaćali su milijunske kredite za nasipanje Žnjana. Očistili smo prostor i došli do 'nulte točke', a sada se kao gradonačelnik povlačim i prepuštam posao struci', rekao je tada Krstulović Opara.

Žnjan 3.0: Urbana šuma, primjer za cijelu Hrvatsku

Nekoliko mjeseci kasnije objavljeno je da je na natječaju pobijedio tim okupljen oko splitskog arhitekta Ante Kuzmanića s projektom 'urbane šume', predstavljene i kao 'Žnjan 3.0'.

On je predviđao brojne šetnice, trim staze, više desetaka terena za različite sportove, skate park, amfiteatar na otvorenom, skakaonice u more, vidikovce i brojne druge sadržaje, kao i veliku javnu garažu s gotovo tisuću mjesta za parkiranje.

Kuriozitet u Splitu, ali i u cijeloj Hrvatskoj, jest da je ovako golemi i složeni projekt u potpunosti realiziran.

'Pobjednik nije samo autor prvonagrađenog rada, nego su to svi Splićani. Žnjan je očito predstava u tri čina: prvi je bio devastacija, drugi sanacija, a sada nastupa kreacija', rekao je tadašnji predsjednik Društva arhitekata i današnji ravnatelj Zavoda za urbanizam Dragan Žuvela, euforično zaključivši da je zbog ovog projekta Split 'primjer za cijelu Hrvatsku'.

'Moramo se ponositi činjenicom da se u samo godinu dana situacija potpuno okrenula i da ovim korakom na Žnjanu postajemo primjer ophođenja prema javnom i gradskom prostoru, i to na nacionalnoj razini. Ovakva fuzija politike i struke - gdje prvi očiste teren, a potom uključuju druge - u Hrvatskoj nažalost predstavlja presedan. Na dobrom smo putu da barem u Splitu to postane standard i s guštom ćemo sudjelovati u procesima u kojima se na ovaj način artikulira javni prostor', dodao je tadašnji predsjednik DAS-a.

Fotofiniš: Puljkova dionica

Krstuloviću Opari do kraja mandata gradonačelnika nije pošlo za rukom ni pokrenuti radove na Žnjanu jer je valjalo čekati razradu pobjedničkog projekta, prilagoditi urbanističke projekte i provesti niz drugih proceduralnih koraka, a javna je tajna to da je njegov koalicijski partner Željko Kerum namjeravao spriječiti dizanje kredita za uređenje u visini od nekoliko desetaka milijuna eura. Novog gradonačelnika Ivicu Puljka ipak je dočekao relativno pripremljen projekt i on ga je nastavio razvijati otprilike istim tempom - dvije i pol godine trebalo je proći do fizičkog početka radova.

Puljak je već na samom početku mandata optužio premijera Andreja Plenkovića i njegovu vladu da 'sabotiraju Split', dulje od godine dana trajalo je loptanje oko dodjele koncesije, a oko projekta se vodila otvorena bitka između tadašnjeg i sadašnjeg gradonačelnika.

Kako bilo, u listopadu 2023. godine otvorene su ponude za izvođenje radova, za koje je postavljen ambiciozno kratak rok od godine dana da bi plaža bila nedostupna samo tijekom jedne ljetne sezone. Pobijedio je konzorcij okupljen oko splitskog Lavčevića, uz cijenu od 45 milijuna eura.

Ova investicija pokazala se nešto skupljom od početno predviđenih 35 milijuna eura, što je izazivalo kritike oporbe, premda je bilo jasno da za to postoje objektivni razlozi. S druge strane, vrlo brzo pokazat će se da je projekt itekako isplativ: nakon javne licitacije objavljeno je da će samo od najma ukupno deset kafića i restorana gradska tvrtka Žnjan prihodovati oko 2,8 milijuna eura godišnje.

Jedan od kafića, usput, ta tvrtka nije stavila na licitaciju, već će sama njime upravljati da bi se pokušala osigurati dostupnost sadržaja građanima Splita i da bi cijene bile prilagođene njihovim mogućnostima, ali i kako bi postojao prostor u kojemu bi se mogla organizirati društvena događanja.

Samo izvođenje radova na Žnjanu bilo je izuzetno kompleksno, pogotovo gradnja podzemne garaže na platou nasutom u more, a dodatni pritisak stavljali su kratko postavljeni rokovi, ali i brojne državne inspekcije koje su potpuno neuobičajeno revno obilazile gradilište velike javne investicije, što je Puljak pripisao sabotaži Šute i HDZ-a.

No sve je na koncu završeno, uređeni Žnjan ovog tjedna dobio je uporabne dozvole, a Split sasvim novu, spektakularnu vizuru.