S druge strane, iz samog splitskog škvera doznajemo da je ondje nedavno započeo popisivanje kompletne opreme, strojeva i materijala, što je među njegovim malobrojnim zaposlenicima protumačeno kao jasan znak da se pripremaju tektonske promjene. Mnogi strahuju od potpunog gašenja tvrtke, makar je izvjesnije da će ona nastaviti postojati u znatno reduciranijem obliku, ukoliko je to uopće moguće.

Sporni brod uplovio u splitski škver

Prošlog tjedna, na dan kada su reporteri tportala pratili tegljenje spornog broda 'Moby Dreu' s kojega je bilo planirano skidanje pregradnih panela s opasnim otpadom azbestom, na poslu u škveru nalazilo se točno 107 radnika.

Ukupno, potvrdili su izvori iz ove tvrtke, na popisu zaposlenih nalazi se njih 250 - no većina je zapravo 'na čekanju' i prima minimalnu plaću, dok u stvarnosti najvjerojatnije radi neke druge poslove.

Na oduzimanje barem dijela koncesije splitskom škveru novi gradonačelnik Tomislav Šuta pozivao je još u predizbornoj kampanji, a to je spomenuto i kada je prije dva tjedna primio na razgovor vlasnika brodogradilišta Tomislava Debeljaka.

'Svjesni smo svi da obujam brodogradnje nije kakav je nekada bio. Dio prostora brodogradilišta svakako treba iskoristiti za razvoj grada, za dobrobit naših građana i zadovoljenje njihovih potreba', rekao je tada Šuta, a objavljeno je da se s Debeljakom usuglasio 'da se neke od praznih poslovnih zgrada brodogradilišta ispod Puta Supavla prepuste na upravljanje Gradu Splitu, i to za potrebe osnivanja centra za istraživanje i razvoj primjene umjetne inteligencije, dječjeg vrtića te kulturnih sadržaja'.

Šuta prozvao Vladu da požuri s oduzimanjem koncesije

Nakon izbijanja skandala s brodom 'Moby Dreu' Šuta je pojačao retoriku i gotovo otvoreno prozvao Vladu da požuri s oduzimanjem koncesije, tvrdeći da 'ovakvom brodogradilištu nije mjesto u Splitu'.

'Još tijekom kampanje govorio sam da Split može imati brodogradnju specijalnih objekata kako bi se zadržala tradicija splitske brodogradnje. Prostor koji danas zauzima Brodosplit mora se smanjiti i prenamijeniti za nove moderne tehnologije koje imaju budućnost. Od kad se pojavila informacija o dolasku stranog broda s azbestom, u kontaktu sam sa svim nadležnim institucijama. Očekujem da svakodnevno prate što se događa na terenu i da svaku nepravilnost odmah sankcioniraju. Ovo što se događa nedopustivo je za glavni grad Mediterana, stoga kao gradonačelnik apeliram da se pokrene procedura prenamjene prostora dijela brodogradilišta. U razgovorima s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem i ministrom Ivanom Anušićem jasno sam definirao da je vrijeme da Split krene naprijed', objavio je splitski gradonačelnik.

Jutros je ponovno pozvao inspekcije da hitno djeluju i narede isplovljavanje talijanskog 'broda s azbestom'.

U postupku oduzimanja koncesije Debeljakovoj tvrtki, odnosno početku prenamjene golemog i vrijednog zemljišta na sjevernoj obali splitskog poluotoka, ključnu ulogu će imati Vlada i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

Kako će splitski škver izgledati u budućnosti

To će ujedno biti i simbolični kraj nekad moćnog najvećeg hrvatskog brodogradilišta koje je u svojim najboljim danima imalo preko pet tisuća zaposlenih, a oko dvije tisuće kada ga je u postupku restrukturiranja i privatizacije prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju preuzela Debeljakova DIV grupa.

Kako će splitski škver u budućnosti eventualno izgledati, zasad je teško predvidjeti: neslužbeno se mogu čuti planovi o formiranju manjeg specijaliziranog brodogradilišta, potom o njegovoj preorijentaciji na remont brodova - nešto poput obližnjeg Brodotrogira - a taj scenarij mogao bi uključiti formiranje golemog suhog veza, moguće i oslobađanje prostora te doregistraciju tvrtke za prihvat desetaka većih brodova na stalni vez, kojega u Splitu i okolici kronično nedostaje.

Očekivalo se da će nakon isporuke drugog obalno-ophodnog broda za potrebe Hrvatske ratne mornarice moguće biti nastavljena gradnja ove serije, odnosno još nekoliko planiranih identičnih brodova, no zasad je to vrlo neizgledno.

'Ministar Ivan Anušić odbija komunikaciju s Tomislavom Debeljakom', tvrde neslužbeni izvori koji objašnjavaju da je načelno već bio postignut dogovor o cijeni idućih nekoliko brodova - no problem je nastao jer je Debeljak očekivao da mu se prizna povećanje cijene na posljednjem isporučenom brodu 'Umag' upravo do tog iznosa.

U golemom prostoru kojega (još uvijek) zauzima splitski škver još uvijek se može vidjeti ogroman jedrenjak 'Golden Horizon', označen kao najveći brod s križnim jedrima na svijetu, koji je nekoliko puta bio dan u kratkotrajni najam no po svemu sudeći slijedi mu prodaja. Potom, tu je 'polarni kruzer' koji je dovršen do razine od 80 posto i potom je zapeo jer su izostala državna jamstva za zaključenje gradnje, premda postoji zainteresirani kupac za njega - tvrtka koja je kupila prvi brod iz ove serije. Taj nizozemski kupac je, kako se doznaje, čak zatražio da jamstvo bude izdano na njegovu tvrtku, no odbijen je.

Da se to dogodilo, računa se da bi splitskom brodogradilištu nakon primopredaje broda ostalo desetak milijuna dolara čistog profita.

Kako nove brodove ne gradi, ovoj tvrtki danas preostaje pokušati nešto zaraditi na cestogradnji (gdje je angažirana na 25 milijuna eura vrijednom projektu gradnje nadvožnjaka na solinskoj Širini), te na charteru luksuznih plovila - tu su tri broda, među kojima dvije veće jahte, odavno izgrađene i prebačene na tvrtku 'Brodosplit Plovidba' kao rijetku među nekadašnjih pedesetak koje Debeljak nije poslao u stečaj i na koncu likvidirao.

Za razliku od starih strojeva i opreme zaostalih na golemih 400 tisuća kvadrata koje drži u koncesiji, s čijim plaćanjem također ima poteškoća, radnike i ugovorene poslove nekad moćnog splitskog škvera danas više nije teško prebrojati.