42 MILIJUNA KUNA

Kako nacionalne manjine troše državni novac

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 13.04.2012 16:12
  • Objavljeno 13.04.2012 u 14:04
Slobodan Uzelac i Aleksandar Tolnauer

Slobodan Uzelac i Aleksandar Tolnauer

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Vladinu zabranu neonacističkog skupa u Zagrebu 'iz sveg srca' pozdravio je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer na današnjoj sjednici Savjeta u Banskim dvorima na kojoj je Savjet nakon rasprave o godišnjem Izvješću o utrošku sredstava iz državnog proračuna 2011., te o prijedlogu odluke o rasporedu proračunskih sredstava za Savjet za nacionalne manjine za 2012., spomenuto Izvješće i prijedlog odluke jednoglasno prihvatio

Jesu li i koliko nacionalne manjine integrirane u društvo u kojemu žive, trebalo bi biti vidljivo i kroz njihov odnos prema novcu koji dobivaju kroz proračun, naime, na to je danas višekratno upozoravao Tolnauer podsjetivši da će 'nacionalne manjine u ovoj godini iz hrvatskog proračuna dobiti 42 milijuna kuna za programe ostvarivanja kulturne autonomije'.

Vladi Savjet šalje prijedlog odluke o rasporedu spomenutog iznosa, no razdjelom nisu svi zadovoljni, primjerice unutar mađarske manjine postoje nesuglasice i nezadovoljstva omjerom kojim je među njihove dvije krovne udruge u Hrvatskoj Savjet odlučio razdijeliti dodijeljena im sredstva. Međutim, Tolnauer je, pozivajući se na odluku Povjerenstva Savjeta kroz stručnu službu, odbacio Savjetu upućene prigovore da je omjer rezultat odnosa političkih snaga unutar mađarske manjine na prošlim hrvatskim parlamentarnim izborima.

Kriteriji raspodjele za sve su, ističe, bili isti i to tako da se gledalo programe i projekte te rizik njihove provedbe i administrativnu sposobnost udruga nacionalnih manjina upravljanja novcem i nalazi Državne revizije, a ne nikakvi politički motivi.
Kazao je da je Savjet bio izložen velikim pritiscima, ali da se treba biti svjestan da je recesija odigrala svoje, kao i odgovornosti koju Savjet ima te poručio da Savjet nije tu radi strančarenja te da neće udruge ni matične države određivati koliko će tko dobiti.


'Integrirani smo u ovo društvo i njegovi problemi su i naši problemi, ne možemo biti autistični', poručio je Tolnauer objasnivši i da više nema financiranja balova ili proslava dana matičnih država i zastava, zbog čega je odbijeno dosta albanskih udruga, a tko god želi, može dobiti na uvid cjelokupnu dokumentaciju i uvjeriti se u transparentnost.

Primjerice, s obzirom na Izvješće za prošlu godinu u kojoj su udruge dobile oko 0,45 posto više novca nego za ovu, a za koje osam udruga nije dostavilo pregled svojih financija i za što im je Savjet dao dvomjesečni rok za popravni te udruge nisu ni dobile sredstva za ovu, a ako ne prođu popravni, morat će dobiveni novac vratiti u proračun, upozorio je Tolnauer te pozvao Vladu da im pomogne u upotpunjavanju Stručne službe da bi ova mogla ispunjavati zadano. Također, treba raditi i na educiranju udruga, a Savjet je pozvao i na razmišljanje o izmjenama Zakona o udrugama jer smatraju da nije logično da tri osobe mogu osnovati udrugu i zbog identičnih stvari i programa zahtijevati novac te tako novoosnovane vršiti pritisak ako ga ne dobiju.

U 2011. financiran je, dakle, rad 89 udruga, a osam ih se više neće financirati zbog nepravilnosti u radu. Obustavljeno je 95.000 kuna za šest udruga koje nisu podnijele izvješće o potrošenom novcu što je oko 200 posto više u odnosu prema 2010., kada je zbog neispunjavanja obveza obustavljeno 32.000 kuna, upozorio je Tolnauer.

Novoosnovanih 22 te spomenutih osam neće biti financirano, a 77 hoće, ukupnosu sve tražile 69 milijuna kuna, dobit će se, dakle, 42 milijuna kuna za financiranje kulturne autonomije kroz priredbe i časopise udruga te neizravno njihovih podružnica, iznio je ukratko predsjednik Povjerenstva Veselko Čakić te najavio da će, umjesto prošlogodišnjih šest, ove godine biti 10 kontrolnih izvida.

'Ne moraju svi unutar iste manjine misliti isto i mi potičemo pluralizam, ali jasno je kakva je gospodarska situacija i to treba imati u vidu', zaključio je Tolnauer i 'iz sveg srca' pozdravio Vladinu zabranu neonacističkog skupa u Zagrebu. 'Nije riječ samo o pitanju nacionalnih manjina, ksenofobiji, rasizmu, antisemitizmu i govoru mržnje, koji su posebno opasne pojave u vrijeme krize, poskupljenja i velike nezaposlenosti. Podsjetio je da je Hrvatska utemeljena i potvrđena na antifašizmu, a poruke koje šalje šačica ljudi koja organizira i šalje suprotne poruke su najneproduktivnije za Hrvatsku', kazao je Tolnauer.

Upozorio je da se kroz povijest pokazalo da se u sličnim teškim situacijama zbog toga krivnju najlakše svaljivalo na najmanje, ali i da se to onima koji su to činili naposljetku obilo o glavu, a za sljedeću sjednicu kao temu je najavio raspravu o tome kako javni mediji s naglaskom na HTV prate nacionalne manjine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi