'Vidjelo se odmah u početku da se ovaj virus širi ekstremno brzo, da je nešto manje patogen. Međutim već u prosincu je bilo predvidivo da će zbog bržeg širenja doći do ekspanzije broja zaraženih i to se događa. Istovremeno postoji opasnost od opterećenja zdravstvenog sustava. Svjedoci smo da se to dogodilo. Bez obzira što je taj virus manje patogen, svjedoci smo povišenog mortaliteta. Ljudi svakodnevno umiru, bolnički je sustav preopterećen', kazao je Jonjić za N1.

Istaknuo je da omikron nije nimalo bezopasan iako je nešto manje patogen. Stručnjak je upozorio da ništa ne znamo ili znamo vrlo malo o tome kakve su kasnije manifestacije omikrona. 'Famozni postcovid je vrlo opasan', naveo je Jonjić i smatra da se svijet uskoro mora naučiti nositi s ovim virusom na duge staze, ali to je prije svega politička odluka.

Virusni imunolog kazao je da je teško predviđati kako će se dalje ponašati jer je ovaj virus toliko promjenjiv da imunost koju smo tekli preboljenjem ne štiti od infekcije.

'Zasad je u toj lošoj priči dobra strana to što se vidi da cijepljeni ipak teže ili rjeđe imaju teške oblike bolesti. Oni su manje rizični što se tiče hospitalizacije, ali na duge staze nije lako predvidjeti što će se dogoditi. Jedno je neka vrsta smirivanja, to da će virus postati endemičan, ali to se zlorabi i mi smo daleko od pojma endemije. Sam virus je drugačiji i neka stručnjaci govore o tome hoćemo li upasti u endemiju. Hoćemo li imati još jedan val, ne znam, ali ćemo ovo ljeto imati puno bolju situaciju. Što će biti dalje, ne znam. Moguće je da ćemo ujesen opet imati novi val, ali mislim da nećemo više nikad doći u ovakvu situaciju jer se svijet mora naučiti nositi s time. Najgore je što polako gubimo empatiju za to što velik broj ljudi umire, a to nije dobro za zdravlje društva', govori Jonjić.

Na pitanje zašto toliko ljudi umire, Jonjić kaže da 'nitko nije rekao da je ova bolest bezopasna, nitko ozbiljan'.

'Ovo je vrlo opasna bolest, pogotovo za neke skupine, starije koji imaju oslabljen imunološki sustav itd. Ne znamo tko od nas ima određene imunološke slabosti koje ga čine podložnijim ovom virusu. Ne znamo mehanizam te oslabljene patogenosti. Znamo da se on zadržava u nekim dijelovima našeg dišnog sustava, ali kad se spusti dublje u organizam, to je ista bolest kakva je bila i na početku. Problem je što se stvara dojam da je ovo bezopasan virus i na to su stručnjaci i upozoravali', kaže.

O tome zašto se usporilo cijepljenje u Hrvatskoj, Jonjić kaže da smo propustili priliku za postizanje bolje cijepljenosti i da se u društvu stvorila neka vrsta polarizacije.

'Broj novocijepljenih je vrlo mali, u ovom slučaju to je jedno od objašnjenja za povećanu smrtnost. Sad je ključno pitanje trebamo li se i hoćemo li se dalje cijepiti. Mislim da ovo cjepivo, makar ne štiti od infekcije, štiti od težih oblika bolesti. Sad smo došli do pitanja budućnosti cjepiva. Znate, moguće je napraviti cjepivo koje će štititi od ovog virusa u smislu u kojemu štiti i ono protiv nekih drugih respiratornih bolesti. Međutim kod ovog virusa to nije lako napraviti. Sad vlada omikron i definitivno je moguće napraviti odlično cjepivo koje će štititi od omikrona, ali kad se ono napravi, doći će neka nova varijanta. Teško je napraviti cjepivo koje bi univerzalno štitilo od infekcije jer virus mutira. U znanosti je sve moguće, ali univerzalno cjepivo je vrlo teško napraviti jer se virus mijenja', objasnio je Jonjić.

Vjeruje da nam treba cjepivo koje će biti sveobuhvatnije tako da izazove neku širu paletu staničnog odgovora i ono bi nas moralo štititi od bilo kakvih težih oblika bolesti izazvanih ovim virusom.

'To je sad moja spekulacija, ali sigurno će se nešto takvo uskoro dogoditi', zaključio je Jonjić.