Novi ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs prošlog tjedna objavio je da je cilj 'pod svim mogućim uvjetima, sigurnosnim i epidemiološkim, vratiti djecu u škole', te da cijeli plan za nastavu u novoj školskoj godini treba biti poznat dva tjedna prije početka. Također, najavio je osnivanje 'velikog savjetodavnog tijela' sastavljenog od epidemiologa, obrazovnih stručnjaka, znanstvenika sindikalista i drugih, te 'časnika za vezu' s Nacionalnim stožerom civilne zaštite.

Psiholog i viši znanstveni suradnik Instituta za društvena istraživanja te komentator tportala Boris Jokić smatra da Hrvatska ozbiljno kasni u ovom procesu, dok su odgovorni očigledno 'na godišnjim odmorima'.

'Dok su ostale zemlje odavno počele precizno i pomno planirati moguće korake vezane uz učenike, odgojno-obrazovne radnike i roditelje, u Hrvatskoj se o mogućim izazovima i rješenjima nažalost i dalje govori samo načelno, te se opet spominju osnivanja različitih radnih skupina i birokratskih tijela. Ponavljam još jednom: najbolji ishod za sve je da se škola odvija na uobičajen način, ali ipak već je sada jasno da je potrebno imati rješenja za slučajeve da dođe do pojave izbijanja virusa u školama među učenicima i, što se zanemaruje, među učiteljima. Previše puta do sada su odgojno-obrazovni radnici i roditelji svojim entuzijazmom i radom izvlačili ministarstvo i najmanje što im se može omogućiti jesu smjernice za rad', kaže Jokić za tportal.

>>> [ANKETA] Maske u hodnicima, ne u učionicama, dezinfekcije među smjenama... Uz svu tu zbrku, treba li djecu najesen poslati u škole?

'U slučaju da škola može ići 'normalno' potrebno je jasno odrediti protokole vezane uz boravak u školi, veličinu razreda, fizičko uređenje učionica, zaštitu učenika i odgojno-obrazovnih radnika. Sve navedeno treba posebno izraditi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja. Potom, potrebno je jasno usmjeriti pažnju na određene vrste obrazovanja poput različitih strukovnih programa, npr. medicinskih, za čiju je izvedbu nužan praktičan dio nastave', dodaje Jokić, u javnosti još uvijek najčešće prepoznat kao bivši voditelj kurikularne reforme.

On se slaže da bi, u slučaju proboja virusa u škole, nastava morala prijeći u neku kombinaciju učioničke i virtualne - no i za to su potrebne precizne upute i pomoć.

Isto vrijedi i za roditelje u slučaju online nastave. Također, u tom je slučaju potrebno adresirati i skupine učenika s poteškoćama i darovite koji su bili zanemareni prethodne školske godine. Ideja da svi imaju informatičku opremu i brzi internet je velika zabluda, pa je potrebno osigurati jednake uvjete učenicima, ali opet i učiteljima, kako ne bi došlo do povećanja društvenih razlika. Problem o kojemu se uopće ne govori jest i nadoknada usvajanja znanja i vještina koje učenici nisu usvojili prethodne školske godine - što zbog pandemije, što zbog štrajka. Ti su deficiti u znanju i vještinama golemi i sada je jedina prilika da se sa sustavne razine oni adresiraju', dodaje on.

'Ishodovnim kurikulumima i sustavnim djelovanjem svih nas vezanih uz obrazovanje sve navedeno može se učinkovito i primjereno adresirati, ali to nije moguće ako se 40 dana nakon imenovanja vlade nije uspostavilo ministarstvo, ako su svi na godišnjim odmorima i ako se čeka osnivanje još jednog radnog tijela. Ovako složeni problemi se tako ne rješavaju. Za hvatanje ukoštac s njima potrebni su fleksibilnost, otvorenost, jasni kanali komunikacije i prije svega stručnost. Jako kasnimo, ali ako svi zajedno radimo, imamo šansu. Vrijeme je da oni koji su dobili povjerenje na izborima izađu iz plićaka i počnu ozbiljno raditi na stvarima koja su od ključne važnosti za svaku obitelj u Hrvatskoj', zaključuje Jokić.