Bangladeš bi mogao postati prva strana žrtva rata Donalda Trumpa protiv Irana. Nakon višednevnog ograničavanja potrošnje, vlasti u Dhaki sve teže pronalaze rješenje i suočavaju se s mogućim kolapsom opskrbe gorivom, doznaje The Telegraph.

No kriza se ne zaustavlja na južnoj Aziji. Iranska blokada Hormuškog tjesnaca već usporava industriju u Indiji, dok Filipini, Australija i Novi Zeland uvode racionalizaciju goriva. Južna Koreja razmatra ograničenja potrošnje, a neke zemlje već pregovaraju s Kinom, koja krizu koristi za jačanje utjecaja. Procjene upozoravaju da bi i Velika Britanija mogla osjetiti nestašice u roku od dva tjedna ako se sukob nastavi.

Bangladeš, država s oko 170 milijuna stanovnika, posebno je ranjiv jer uvozi čak 95 posto energenata, uglavnom iz zemalja Perzijskog zaljeva. Ovaj mjesec uvezao je oko 170.000 tona nafte i dizela, gotovo upola manje nego lani. ‘Vlada postaje sve očajnija, ne znaju što učiniti ni kako planirati’, rekao je zapadni izvor upoznat sa situacijom.

Imaju nafte dovoljno za dva tjedna

Krajem ožujka zemlja je imala oko 80.000 tona sirove nafte u rafineriji Eastern, dovoljno za tek nešto više od dva tjedna. Zalihe dizela i benzina jednako su ograničene, dok vlasti ubrzano traže nove dobavljače. Od SAD-a su zatražile odobrenje za uvoz 600.000 tona ruskog loživog ulja, a dio goriva stigao je i iz Indonezije, ali po znatno višim cijenama nego prije rata.

Situacija na terenu postaje dramatična. U Dhaki vozači satima čekaju na benzinskim postajama, sveučilišta su zatvorena, a državnim službenicima ograničena je potrošnja struje. ‘Čekam već četiri sata i još ne znam hoću li dobiti gorivo. Ako se vratim kući praznih ruku, moja obitelj večeras neće jesti. Toliko je jednostavno’, rekao je taksist Abul Kalam.

Buknulo crno tržište

Grad je gotovo paraliziran: promet se prorijedio, dostavne službe stoje, a svakodnevni život usporava. Procjene govore da Bangladeš ima zalihe ključnih goriva za još ‘10 do 21 dan’, iako se očekuju nove pošiljke.

Dodatni problem stvaraju neformalni lanci preprodaje koji, prema tvrdnjama iz industrije, zadržavaju gorivo i pogoršavaju nestašice. ‘Ako rat potraje i opskrba ostane poremećena, zemlja bi mogla stati u roku od nekoliko tjedana’, upozorava jedan dužnosnik.

Vlada, međutim, negira krizu. Ministar energetike Iqbal Hasan Mahmud Tuku poručio je u parlamentu: ‘Jasno kažem da u ovom trenutku nema nestašice goriva. Opskrba je čak veća nego lani.’ Kao razlog navodi nagli rast potrošnje i gomilanje zaliha među građanima.

Posljedice osjeća cijela Azija

U međuvremenu, posljedice se osjećaju diljem Azije. Indijska industrija pala je na najnižu razinu u četiri i pol godine zbog manjka plina. Južna Koreja razmatra ograničenja vožnje prvi put od Zaljevskog rata 1991., dok Vijetnam ima zalihe za tek tri tjedna.

Kina u cijeloj situaciji pronalazi priliku. Analitičar Johannes Rauball upozorava: ‘Kina izvozi dizel i naftne derivate zemljama poput Filipina i Vijetnama kroz bilateralne sporazume, čime dodatno jača svoj utjecaj nad susjedima.’

Filipini su već proglasili nacionalnu energetsku izvanrednu situaciju, dok Japan poseže za rekordnim rezervama. U Mjanmaru vojska poziva građane da ostanu kod kuće i izbjegnu paničnu kupnju, a u Kambodži je zatvorena trećina benzinskih postaja.

Istodobno, Iran profitira od rasta cijena; barel nafte dosegnuo je 116 dolara i, unatoč sukobu, izvozi i do 2,8 milijuna barela dnevno, ponajviše prema Kini.