Je li ministar financija Slavko Linić pretjerao u pritisku na pravosudnu vlast kada je na izvanrednoj konferenciji za novinare kritizirao suca Trgovačkog suda u Zagrebu Mislava Kolakušića ili je imao pravo sasuti teške riječi na predstavnika pravosudne vlasti koji remeti provođenje njegova zakona? Odgovor nije tako jednostavan
Sudac Mislav Kolakušić postao je poznat jer je, vodeći predstečajnu nagodbu u slučaju tvrtke Dalekovod, primijetio neke neusklađenosti s Ustavom, pa to i odlučio prijaviti Ustavnom sudu. Na njegovu najavu da šalje zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama, ministar financija Slavko Linić je sazvao izvanrednu konferenciju za novinare. Linić je tom prilikom obrazložio koliko to može biti štetno za Dalekovod, investicije i gospodarstvo, rekao da 'nijedan sudac nije sveta krava' i optužio Kolakušića da preispituje njegov zakon iz osobnih interesa.
Linić je jasno upozorio koliko teške posljedice mogu biti zbog zaustavljanja predstečajne nagodbe te čak rekao da takav potez suca dovodi do pravne nesigurnosti koja može dodatno spriječiti dolazak investitora.
Stručnjakinja za kazneno pravo Zlata Đurđević smatra da je Linićev istup bio neprimjeren s obzirom na to da je on predstavnik izvršne vlasti koji se direktno obrušio na odluku jednog suca.
Politolog Tihomir Cipek također smatra da su Linićeve izjave bile neprimjerene jer je koristio oštre riječi: 'Aktualna Vlada ima problema s trodiobom vlasti te se često događa da izvršna vlast prigovara pravosudnoj i obrnuto', primijetio je Cipek. Premda kaže da nema ravnoteže izvršne, pravosudne i zakonodavne vlasti bez javnog diskursa i međusobnog kritičkog odnosa, smatra da je trenutno na snazi neravnoteža zbog načina na koji se naše tri vlasti kritiziraju.
Cipek kaže da je Linićeva konferencija za novinare nastavak ponašanja kakvo je zasijao ministar znanosti, obrazovanja i sportaŽeljko Jovanović: 'Ustavni sud donio je tri odluke kojima je, zbog procedure, poništio Jovanovićeve propise. No Ustavni sud u javnom kritiziranju gubi od Jovanovića 3:0, ali se sud pravi da nije primio te golove', usporedio je Cipek javne prepirke Jovanovića s Ustavnim sudom. Ističe da su svi ti sukobi potpuno neproduktivni i da bi u nekoj naprednijoj zemlji ministar koji se tako ponaša već davno bio smijenjen. Osim toga, poručio je da je procedura (zbog koje su na Ustavnom sudu uostalom i osporeni Jovanovićevi dokumenti, op. a.) vrlo važan dio demokracije.
Cipek je rekao da se ova vlast vrlo ružno ponaša prema Ustavnom sudu: 'Meni se čini da je Ustavni sud počeo ozbiljno shvaćati svoj posao i da na važna pitanja odgovaraju dovoljno brzo. U zadnje vrijeme tome svjedočimo, a oni koji tek sada postavljaju pitanje kako su ti suci postavljeni - njih treba pitati zašto se nisu sjetili to pitanje potegnuti prije i zašto su pljeskali kada ih se imenovalo.'
Kad je u pitanju šteta koja može proizaći ako se zaustave mnoge pokrenute predstečajne nagodbe, Cipek kaže da greške u zakonima ipak valja što prije ispraviti: 'Bolje da se takve stvari propituju na vrijeme, a ne kada predstečajni postupci završe pa se šteta teško može ispraviti', kaže Cipek i naglašava da je vrlo važna uloga sudske vlasti da propituje izvršnu vlast.
Odvjetnik Rajko Mlinarić misli nešto drugačije. On je rekao da Linić nije radio nikakav pritisak na pravosuđe te da je tek izrazio svoj stav – jednako kao i sudac Kolakušić. 'Cijenim i poštujem hrabrost suca Kolakušića, ne može mu se zamjeriti što želi ocijeniti zakon. On je zadužen za ispravno poštivanje zakona i Ustava, ali bi se moglo strašno zamjeriti da svi drugi sudovi stanu zbog te odluke. Ili da banke prestanu izdavati kredite, za što sam već čuo da se događa', rekao je Mlinarić i upozorio da bi to tek bio korak unatrag.
'U kaotičnom stanju u kojem Linić donosi mjere, on sada samo može kritizirati generalno zaustavljanje predstečajnih nagodbi jer se može dogoditi nepopravljiva šteta, a ionako smo na krhkim granama', rekao je Mlinarić i još jednom naglasio da je Linićev istup ipak bio opravdan.
Inače, profesorica Zlata Đurđević nije se mogla sjetiti da je ikada jedan sudac u Hrvatskoj iskoristio svoje pravo da propituje ustavnost nekog zakona, iako je za to u prošlosti bilo puno razloga. Zato se čini da je sudac Kolakušić prvi u povijesti koji je napravio taj demokratski iskorak. Je li taj iskorak došao u najgori mogući trenutak – to je pitanje s kojima se suci, ako su posvećeni strogoj provedbi zakona i Ustava, ipak manje zamaraju.
