Jama u blizini Požege krije tragove drevnog pokolja

Ugledni hrvatski antropolozi sa stranim kolegama otkrili su u slavonskome mjestu Potočani lokaciju najstarijeg pokolja u Hrvatskoj. O tome su objavili i znanstveni rad u časopisu International Journal of Osteoarchaeology pod nazivom „Paleodiet and health in a mass burial population: The stable carbon and nitrogen isotopes from Potočani, a 6,200-year-old massacre site in Croatia“.

Analiza ostataka 41 osobe pronađene u jami otkopanoj 2007. godine pokazala je kako je riječ o nasilnim smrtima koje su se dogodile vjerojatno u jednom danu tijekom kojeg su njihova tijela pobacana u ovu jamu te zatrpana. Još dramatičnijim pokazalo se to što je među tim ostacima i mnogo djece, a svi su bili dijelom populacije koja je živjela teško, odnosno nije lako dolazila do hrane, piše Večernji list.

Objavljeni znanstveni rad pokazuje kako je riječ o biokemijskoj analizi ljudskih koštanih ostataka iz masovne grobnice iz bakrenog doba pokraj Požege u koju je ubačena 41 žrtva masakra koja se na temelju radiokarbonske analize datira 4200. g. pr. Kr., prije otprilike 6200 godina. Analiza stabilnih izotopa ugljika i dušika provedena je na Penn State University u SAD-u u svrhu rekonstrukcije prehrane tih osoba, a u suradnji više hrvatskih i američkih stručnjaka.

Studija je pokazala da se njihova prehrana temeljila većim dijelom na proteinima životinjskog porijekla, odnosno na mesu, mlijeku, itd. što sugerira da je ekonomija ove prapovijesne zajednice ovisila o stoci, govedima, ali je isto tako pokazala da je većina pripadnika ove zajednice preživjela epizode ozbiljnog fiziološkog stresa tijekom djetinjstva uvjetovane neadekvatnom ishranom.

'Sam kontekst nalaza izuzetno je zanimljiv jer su koštani ostaci ovih ljudi ubačeni u masovnu grobnicu, a prije toga bili su pobijeni udarcem u glavu različitim vrstama oruđa ili oružja. Ubijena su djeca od 5 do 15 godina, žene, muškarci, mlađe i starije osobe – riječ je o tipičnoj planiranoj egzekuciji jedne manje zajednice – prapovijesnom masakru' kaže dr. Mario Novak iz Centra za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju.