Centar za mirovine studije, GONG, Pravo na grad i Zelena akcija organizirali su u Kući ljudskih prava javnu raspravu o izmjenama Zakona o javnom okupljanju, a u središtu pozornosti rasprave, na koju je došao i ministar policije Ranko Ostojić, bila je mogućnost prosvjeda na Markovu trgu.

Nacrtom zakonskih izmjena predviđeno je, naime, broj sudionika mirnog okupljanja i javnog prosvjeda na Markovu trgu ograničiti na 250 osoba, odrediti prostor udaljen po 20 metara od Hrvatskog sabora, Vlade i Ustavnog suda te onemogućiti održavanje skupa izvan vremena od osam do 22 sata.

‘Pokušali smo povezati dva interesa - da ljudi koji žele izraziti svoj stav to i naprave ispred Vlade i Sabora, ali i osigurati da institucije normalno funkcioniraju. Markov trg je prostor koji ni inače nije pogodan za velike prosvjede i velika okupljanja, a kad je brojka od 250 ljudi u pitanju, ne može se očekivati da će policija ili netko drugi izdavati propusnice ili osigurati VIP prolaz onome tko može prosvjedovati’, pojasnio je ministar Ostojić.

Naveo je i da je kod određivanja prostora, a radi se o površini od 41x19 metara, procjenjivao prostor koji može primiti toliko ljudi da se ne ugrozi sigurnost onih koji prosvjeduju, ali i osigura rad svakog građanina i institucija koje se nalaze na Markovu trgu.

‘Nema sporenja ni oko brojke, jer nema cjenkanja o tome hoće li netko pustiti 250 ili više ljudi, nego se radi o tome da institucije moraju raditi svoj posao, a da ih sloboda javnog okupljanja ne onemogući u tome’, rekao je ministar.

Doduše, ostavio je mogućnost rasprave o broju prosvjednika, otvaranju prostora prema jugu Markova trga, odnosno Ćirilmetodskoj ulici, ali i razgovora o vremenu prosvjeda, iako smatra da, ne samo zbog činjenice da institucije ne rade nakon 22 sata, nego i zbog stanara Gornjeg grada treba razmisliti o održavanju prosvjeda u noćnim satima.

Po stajalištu nevladinih organizacija, i za Markov trg trebaju važiti pravila javnog okupljanja i mirnih prosvjeda kao i za sva druga mjesta na kojima se prosvjedi mogu održati, koja ne određuju brojnost, strogo određene površine za prosvjedovanje, niti kontinuitet, odnosno trajanje prosvjeda više dana.

Ministru su ukazali na to da brojnost onih koji šalju određene poruke vladajućima, ali i sam Markov trg, imaju svoju simboličku vrijednost. U tom je smislu, sudjelujući u raspravi, sindikalist Krešimir Sever bio najkonkretniji.

‘Prosvjed gubi smisao kad ga se brojčano određuje na 250 ljudi, jer i svadba može doći na Markov trg i imati znatno više ljudi. Priča o prosvjedu i ima temelj u tome da se prosvjeduje pod prozorima Vlade i Sabora da bi oni koji su tamo čuli poruke, jer oni ni ne mogu imati mira od onih koji su ih izabrali’, rekao je Sever.

Prije nego što dođe pred saborske zastupnike u obliku prijedloga izmjena i dopuna, Zakon o javnom okupljanju stići će pred Vladu uz, kako je to obećano na raspravi u Kući ljudskih prava, sugestije civilnih udruga. Tada će biti i poznato kako, koliko i na koji način će Kukuriku koalicija ispuniti obećanje o otvaranju Markova trga za slobodno izražavanje mišljenja građana.