RASTEZLJIVA STATISTIKA

I fiktivna zaposlenost kumovala padu broja nezaposlenih

HZZ nezaposlenost

HZZ nezaposlenost

Izvor: Cropix / Autor: Nikša Stipaničev / CROPIX

Podatke o broju nezaposlenih je, prije službene statistike, obznanila predsjednica Vlade Jadranka Kosor, naglasivši da je 7.800 osoba bilo angažirano na popisu stanovništva, pa se kao logično rješenje nameće podatak da je 20.000 osoba s burze rada našlo posao u ožujku i travnju

'Iz podataka koji su predočeni teško je razlučiti administrativne i ekonomske razloge smanjenja broja nezaposlenih, pa posljednji podaci sugeriraju bolji rezultat od očekivanog. Počele su se provoditi neke aktivne mjere zapošljavanja, a dio ljudi je krenuo na obrazovanje, pa zato nisu prijavljeni kao nezaposleni. Neki su ljudi i brisani iz evidencije nezaposlenih jer ne zadovoljavaju određene kriterije', pojasnio je Danijel Nestić, ekonomist sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, u izjavi za Jutarnji list

Doduše, i broj angažiranih na popisu stanovništva mogao bi pridonijeti 'oporavku' u broju zaposlenih. Marija Maja Jelinčić, inicijatorica osnivanja Sindikata nezaposlenih Hrvatske, pretpostavlja da bi u jednom popisnom pitanju mogla biti kvaka koja je pridonijela smanjenju broja nezaposlenih.

'Slučajno sam bila voditeljica popisnog centra, pa ću podsjetiti da je jedno od pitanja bilo i ono u kojem se tražilo da se odgovori jesu li građani u ožujku bili zaposleni jedan dan. Ljudi su uglavnom odgovarali potvrdno. Osim toga, bile su i angažirane tisuće popisivača i kontrolora, što je bilo najmanje pet posto u smanjenju nezaposlenosti. Riječ je o fiktivnom zapošljavanju. Svemu će pridonijeti i sezonski poslovi koji će smanjiti brojku nezaposlenih, no to nije trajno rješenje', smatra Marija Maja Jelinčić.

Administrativno sređivanje nezaposlenih, za koje se pretpostavlja da je pridonijelo boljim vijestima sa Zavoda za zapošljavanje, stručnjaci vide kao nužnost, upozoravajući da pojedinci koriste burzu rada radi ostvarenja određenih prava. Doduše, takvo čišćenje nije i oživljavanje tržišta rada i cjelokupnog gospodarstva, pa analitičari upozoravaju da se osjetnije zapošljavanje ne može očekivati prije 2013. Na Ekonomskom institutu ipak su optimističniji. 'Tvrtke koje ne uspiju preživjeti krizu mogle bi do kraja godine nestati s tržišta. Ako BDP iduće godine bude rastao 2,4 posto, u što vjerujemo, izgledan je i oporavak tržišta rada', ustvrdio je u Jutarnjem listu ekonomist Danijel Nestić.

Prognoze ekonomista navode da bi se ove godine mogli iscrpiti negativni trendovi, došlo bi do određenog oporavka, a onda i do smanjenja prosječne stope registrirane nezaposlenosti u idućoj godini. Na kraju, za značajnije pomake neophodna je i temeljita reforma tržišta rada i sustava obrazovanja, upozoravaju analitičari.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi