Dio europskih medija izvještava da Hrvatska 'blokira' Crnu Goru dok neki tvrde da smo upravo zbog toga izloženi pritisku većih država, osobito Njemačke. Premijer Andrej Plenković danas je demantirao i jedno i drugo.

Upravo na Plenkovićevu inicijativu izmijenjeni su zaključci Europskog vijeća posvećeni Crnoj Gori: iz njih je izbačen dio koji govori o zatvaranju pregovaračkih poglavlja 'do kraja ove godine' i dio koji govori o tome da bi se na formalnom pristupnom ugovoru s Crnom Gorom trebalo početi raditi 'što je prije moguće'.

Izbačene su, dakle, sve vremenske odrednice i u odnosu na nacrt zaključaka ostala je znatno općenitija formulacija:

'Europsko vijeće podržava rad koji je u tijeku na izradi ugovora o pristupanju s Crnom Gorom. Prima na znanje namjeru irskog predsjedništva da radi na privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja – pod uvjetom da Crna Gora provede odgovarajuće reforme.'

Ova država u posljednje vrijeme doista ubrzano zatvara pregovaračka poglavlja, no u ključna dva (Pravosuđe i temeljna prava te Vanjska, sigurnosna i obrambena politika) Hrvatska je spustila rampu, odnosno, diplomatski rečeno, 'izrazila rezervu'.

Što Hrvatska želi

Osam zahtjeva postavljenih pred Crnu Goru formulirano je i javno objavljeno još koncem 2023. godine, a ovih dana službeno su predstavljeni u dokumentu koji je Zagreb uputio državama članicama EU-a te uredima predsjednice Komisije i predsjednika Europskog vijeća. 'Ti zahtjevi su ograničeni, jasno definirani i ostvarivi', napisano je, uz objašnjenje da Hrvatska 'nastoji olakšati pristupanje Crne Gore, a ne ga opstruirati'.

Prvi zahtjev odnosi se na naknadu štete zarobljenima u logoru Morinj početkom devedesetih, drugi da se ondje postavi spomen-ploča za hrvatske civile i ratne zarobljenike – odnosno da se ukloni metalni okvir koji prekriva postojeću ploču – a traži se i preimenovanje općinskog bazena u Kotoru, koji nosi ime po Zoranu Gopčeviću, bivšem vaterpolistu koji je bio stražar u tom logoru.

U četvrtom zahtjevu Hrvatska traži punu suradnju crnogorskih tijela u nastojanjima da se utvrdi sudbina 14 hrvatskih državljana nestalih tijekom agresije početkom devedesetih, u petome da se procesuiraju odgovorni za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata, pa i po zapovjednoj odgovornosti, a u šestome povrat imovine otete desecima hrvatskih obitelji iz Boke kotorske i Tivta.

Sedmi zahtjev odnosi se na povrat otetog školskog broda Jadran, a osmi zahtjev na konačno i službeno potvrđivanje već utvrđene granice dviju zemalja.

Crna Gora već dulje vrijeme smatra se državom koja će prva iduća pristupiti Europskoj uniji, a taj korak pokušava se označiti kao pobjedu europske ideje i dobar signal ostalim državama kandidatkinjama na zapadnom Balkanu, kao i Ukrajini i Moldaviji. Upravo zbog toga, tvrdi se, nekoliko država počelo je pritiskati Hrvatsku uz obrazloženje da bilateralna pitanja ne smiju blokirati proces pristupanja.

S druge strane, Hrvatska doista jest godinama snažno podržavala njezin europski put, od poklanjanja prevedene pravne stečevine EU-a do političke, ali i konkretne tehničke podrške. Zahlađenje je nastupilo kada je crnogorski parlament, na inicijativu prosrpskih snaga i pod očitim pokroviteljstvom Beograda, usvojio rezoluciju o Jasenovcu, a odnose je pogoršao predsjednik tamošnjeg parlamenta Andrija Mandić, deklarirani četnik kojemu je ranije zabranjen ulazak u Hrvatsku, kada je nedavno izrazio sućut povodom smrti zločinca Ratka Mladića.

'Loptica na crnogorskom terenu'

Zašto, dakle, Crna Gora u gotovo tri godine nije ispunila ama baš nijedan hrvatski zahtjev, pa čak ni neki koji bi se doista mogao označiti kao ograničen i ostvariv? Bivši ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač na to pitanje odgovara jednostavno:

'Dosad nije bilo dovoljno političke volje da se riješe otvorena pitanja na relaciji Zagreb – Podgorica. Stvari su u biti jednostavne: budući da vlada Crne Gore želi okončati svoj pregovarački proces o članstvu u Europskoj uniji, za to će joj trebati i pristanak Hrvatske. A pristanak Hrvatske za završavanje pregovora i kasniji ulazak u Europsku uniju može dobiti samo ako se riješe ključna bilateralna pitanja', kaže Kovač za tportal.

On smatra da je 'loptica' na crnogorskom terenu, odnosno na crnogorskim vlastima koje trebaju pokazati koliko im je važan odnos s Hrvatskom, a samim time i priključenje Europskoj uniji.

'Na hrvatskoj je Vladi da pokaže koliko joj je važno riješiti otvorena pitanja s Crnom Gorom i time poslati poruku principijelnosti i ozbiljnosti. Vjerujem da će hrvatska Vlada pokazati potrebnu principijelnost i ozbiljnost', dodaje Kovač te tumači da ovaj će slučaj, odnosno njegov raspleti, imati i dalekosežnije posljedice:

'Bit će simbolično važan i za politiku proširenja Europske unije, ali i za države kandidatkinje, posebno iz susjedstva.'

Bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić slikovita je: za tportal kaže da bi svaka iole funkcionalna i radna diplomacija svih osam hrvatskih zahtjeva mogla riješiti 'u jedno popodne'.

'Diplomaciju ne vode predsjednici vlada i ministri, to je ozbiljan posao kojim se bave ozbiljni ljudi. U ovom slučaju treba odrediti stručne ljude iz obaju ministarstava koji će daleko od javnosti sjesti i pregovarati, a na koncu i postići dogovor. Jasno, nikad se nije dogodilo da je jedna strana u pregovorima dobila ama baš sve što je tražila', kaže Pusić.

Ona podsjeća da je crnogorski predsjednik napravio kardinalnu grešku kada je javno rekao da treba otvoriti pitanje granice s Hrvatskom, odnosno da mu je to netko eventualno podmetnuo.

'To naprosto ne dolazi u obzir: granica je odavno utvrđena i sada treba biti potvrđena nekakvim potpisima ili parafima dviju strana. Neće se mijenjati na kopnu, a na moru postoji privremeni režim koji se na današnji način može provoditi još pet stotina godina. Neozbiljno je i spominjati ponovno otvaranje pitanja granica s bilo kojom državom, a posebno s članicom Europske unije u koju želiš ući', smatra Pusić.

'Spomen-ploča u Morinju simbolična je gesta koju bi Crna Gora trebala napraviti zbog sebe, a ne zbog Hrvatske. Što se tiče bazena koji je imenovan po logorskom čuvaru, to je naprosto prst u oko, odnosno potez koji je bezobrazan, ali prije svega je glup', dodaje bivša ministrica.

Pusić podsjeća da su zahtjevi za procesuiranje odgovornih za ratne zločine postavljani i pred Hrvatsku.

'Od Crne Gore se ne traži da se baci kroz prozor'

'U našem slučaju to je činila Europska unija kao cjelina, a ne neka pojedinačna država – sjetimo se famoznih izvješća Carle del Ponte o napretku u tom poslu. Dakle radi se o europskim vrijednostima. Od Crne Gore se ne traži da se 'baci kroz prozor' i odmah proizvede sudske presude, nego da pokaže spremnost i sklonost poštovati ista ona pravila kao i Hrvatska kada je ulazila u Uniju', kaže sugovornica tportala.

Jednako izvedivim smatra i hrvatski zahtjev za obeštećenje logoraša i za povrat imovine hrvatskih obitelji, a i za brod Jadran po njoj se može pronaći rješenje.

'Za Hrvatsku je u sigurnosnom, ekonomskom i svakom drugom aspektu važno da Crna Gora uđe u Europsku uniju, a jasno je da je to ključno i za opstanak Crne Gore kao suverene i samostalne države. Ne postoji problem koji se ne može riješiti i zahtjev oko kojeg je nemoguće postići dogovor – ali treba raditi na tome umjesto razmjenjivati izjave u javnosti i stvarati atmosferu koja pogoduje rastu ekstremističkih, uglavnom desnih opcija, na obje strane. To je apsolutno najgori i najmanje produktivan razvoj događaja', zaključuje Pusić.