KREŠIMIR KROLO ZA TPORTAL

Mladi su izašli na ulice, čeka li nas 'Srbija 2': 'Ne vidim da imamo goriva za to'

21.11.2026 u 08:25

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Uspoređujući štrajk mladih u Hrvatskoj s onima u Europi, sociolog Krešimir Krolo ukazuje na različite povijesne kontekste i različit intenzitet problema. Primjerice, Španjolci imaju goru stambenu krizu od Hrvatske, a Nijemci zbog drukčije povijesti ne doživljavaju militarizaciju kao i mi. U Hrvatskoj se formiralo iskustvo da se prosvjedovanje ne isplati, a veliki problem vidi i u tome da smo na korupciju toliko navikli da obavezno nosimo kavu kada osoba napravi posao za koji je plaćena

Studenti i učenici su mnogo puta kroz povijest bili glavni okidač društvenih promjena, pa je pitanje i koliko štrajk mladih koji se u petak odvio diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, ima potencijala upisati i famozni 'gen Z' u taj historiografski niz.

Podsjetimo, srednjoškolci i studenti su u petak štrajkali u 11 hrvatskih gradova i 39 obrazovnih institucija. Njihovih pet glavnih zahtjeva su: priuštivo stanovanje, smanjenje troškova života, bolje javno zdravstvo, kraj militarizacije i svijet mira te čisti okoliš, a najavljeno je i da je ovo prvi u nizu štrajkova.

Štrajk mladih diljem Hrvatske
  • Štrajk mladih diljem Hrvatske
  • Štrajk mladih diljem Hrvatske
  • Štrajk mladih diljem Hrvatske
  • Štrajk mladih diljem Hrvatske
  • Štrajk mladih diljem Hrvatske
    +32
Štrajk mladih diljem Hrvatske Izvor: Pixsell / Autor: Marko Seper/PIXSELL

Sociolog Krešimir Krolo za tportal je istaknuo da su se mladi u posljednje vrijeme pokazali kao okidač promjena diljem svijeta. Primjeri sežu od susjedne nam Srbije, gdje je Studentska lista pobijedila Aleksandra Vučića, preko malo nam dalje Indije, gdje su prosvjednici znani kao 'žohari' primorali tamošnjeg ministra obrazovanja na ostavku, pa čak i do SAD-a, gdje su mladi igrali veliku ulogu u potopu Trumpovih republikanaca na izborima za Kongres. Bilo je tu još primjera, ali, ističe naš sugovornik, treba uzeti u obzir različitosti među svim tim državama pa tako i 'Lijepe naše'.

'Kada pogledamo hrvatsku situaciju, ona je prilično specifična i to ne od jučer, već godinama, desetljećima. Naša kultura prosvjeda je više-manje zacementirana u nekim okolnostima koje smo naslijedili, u takozvanim strukturama dugog trajanja. To je jedno duboko intergeneracijsko iskustvo koje uglavnom šalje poruku da se prosvjedovanje na neki način previše ne isplati', počeo je Krolo za tportal.

'U Francuskoj ih nije briga kojim zastavama maše država ako se ne skrbi za ljude'

Prisjetio se iznimaka, kao što su bili prosvjedi Hrvatskog proljeća 1971. godine, prosvjedi za Radio 101 1996. te studentske blokade zagrebačkog Filozofskog fakulteta 2009. godine. Tu je bio i nedavno veliki prosvjed oko otpada u Gospiću, iako je za njega trebalo više resursa.

Međutim, Krolo upozorava da ne vidi da se u Hrvatskoj, za razliku od drugih sredina, prosvjeduje protiv države i kako ona funkcionira, koliko god da frustracija rasla.

'Jednostavno nisu izgrađene te mreže i nije izgrađena ni kultura kao, primjerice, u Francuskoj, gdje kažu 'slušajte, država je tu da nas servisira, kako god se ona zvala ili kojim god zastavama mahala. Ako to ne ispunjava, čemu onda ova priča?' Mi kao da smo još uvijek zarobljeni u tom jednom romantičarskom momentu: budimo sretni da imamo državu', analizirao je Krolo navodeći kako se 'mnogo stvari mora poklopiti za masovan izlazak na ulice'.

Ipak, štrajk u petak je pokazao da i mladi u Hrvatskoj mogu prosvjedovati, makar u sklopu širih europskih trendova, koji koji su preko interneta došli do naših krajeva. Ipak, kod samog potencijala za promjene, sociološki stručnjak je istaknuo da stvari 'stvarno moraju dogorjeti' i radikalizirati se, kao što je u Srbiji bio slučaj s padom nadstrešnice. Promjene su moguće i ako vam je dobro, ali mislite da može biti bolje. Primjerice, u 20. stoljeću su mladi živjeli relativno dobro materijalno pa su prosvjedovali i izborili poboljšanja ljudskih prava. No, u Hrvatskoj potencijal za promjene ne vidi iz dva kuta.

Prosvjedi u Francuskoj
  • Prosvjedi u Francuskoj
  • Prosvjedi u Francuskoj
  • Prosvjedi u Francuskoj
  • Prosvjedi u Francuskoj
  • Prosvjedi u Francuskoj
    +14
Prosvjedi u Francuskoj znaju biti vrlo burni - arhiva Izvor: Profimedia / Autor: Olivier CHASSIGNOLE / AFP / Profimedia

Navikli smo na korupciju, a nije nam toliko teško: 'Mi nasljeđujemo nekretnine'

Prvi je korupcija oko koje s jedne strane svi negoduju, ali s druge su je naslijedili te je u hrvatskom društvu postala normalna.

'To možemo vidjeti, bez obzira na to koji je sistem. Toliko nam je usvojeno ne samo u popularnoj nego i narodnoj kulturi. Kao kada nosimo 10 deka kave nekome tko radi svoj posao i već je plaćen, ali smatramo da je u redu nekoga oko toga nagraditi', prisjetio se Krolo jednog detalja koji smo zasigurno svi u nekom trenutku napravili.

Iako mladi diljem Europe štrajkaju i traže iste stvari, različiti intenzitet problema, kao i različita povijesna iskustva, znače da će mladi biti različito posvećeni njihovu rješavanju. Krolo je tu istaknuo primjer militarizacije koja se doživljava isto u Hrvatskoj, s relativno svježom poviješću rata, i Njemačkoj, koja rat nije doživjela desetljećima.

Kod konkretnih materijalnih problema, kao što je zahtjev za priuštivim stanovanjem, ovdje nije isto pitanje jeste li u Zagrebu ili u Madridu. Krolo je upravo Španjolsku istaknuo kao primjer gdje je pitanje možete li si uopće priuštiti najam stana. Situaciju u Hrvatskoj tu isto vidi izazovnom, ali ne toliko kao u Španjolskoj.

'Hrvatska nije u rangu zemalja koje loše stoje, jer kad pogledate vlasništvo u nekretninama, skoro svatko negdje, barem unutar obitelji, ima upisan neki oblik vlasništva. Tako da se tu u najmanju ruku očekuje međugeneracijski moment nasljedstva, nekretnine, što je opet isto tako zasluga ranijih razdoblja i političkih poredaka. Kada imate tu sve nešto što je između kao kod nas, rekao bih da tu nema dovoljno snažnog goriva koje bi pozvalo sve da idu na ulice, bez obzira na to studiramo li ili ne studiramo, gdje ćemo jednostavno mijenjati postojeću strukturu ili nas neće biti', sažeo je Krolo zašto bi mladi u nekim drugim državama zbog veće ozbiljnosti problema mogli i dulje štrajkati nego u Hrvatskoj.

'Hrvatsko društvo ne voli ekstreme'

Vrativši se na 'romantičarski mentalitet' gdje se izražavanje nezadovoljstva doživljava kao faktički napad na državu, posljednjih su dana mladi to iskusili na svojoj koži. Ne samo da ih je predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava optužio iste da su ekstremni ljevičari jer su štrajkali na Dan spomena žrtvama Veleprometa, već ih je i ministar obrazovanja Radovan Fuchs dan ranije optužio da su anarhisti.

Organizatori Inicijative štrajk mladih Hrvatska su to opovrgnuli navodeći da iza njih ne stoji nikakva politička stranka ni ideologija, već da žele skrenuti pažnju na probleme koje mladi imaju. Krolo je naveo da takve etikete imaju jasan efekt, čak i ako su same ocjene prosvjednika potpuno promašene.

'Da su ovi mladi ekstremna ljevica je apsurdno. Ako bi stvarno gledali tradiciju ekstremne ljevice, ona je, barem u europskoj tradiciji, vrlo militantna, poput Crvenih brigada koje se ne libe koristiti nasilje za obračunavanje s ljudima za koje smatraju da zagovaraju neofašizam', pojasnio je Krolo. 'Ove etikete neće nužno zastrašiti, ali će demoralizirati dio mladih, a drugi će reći da ne žele da ih itko poistovjećuje s njima. Ako ste tu već otkinuli četvrtinu, petinu potencijalnih sudionika, napravili ste strašnu štetu. Hrvatsko društvo ne voli ekstreme, hrvatsko društvo, opet smo govorili na početku, takvo je da ne voli ekstreme, već da je centar i da je ugodno', upozorio je.

Ivan Penava o štrajku mladih: Krolo upozorava da ovaj štrajk nije ni približno dovoljno nasilan da bi odgovarao kategoriji ekstremne ljevice Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Sustav zna kako razbiti energiju: Zajednički problemi, a ne lica

Stoga je naveo da su organizatori štrajka ovdje dobro reagirali. Pitamo našeg sugovornika i kako je moguće napraviti konkretnu promjenu, ako štrajkaši odbijaju identificiranje s ideologijama ili političkim strankama koje zakonodavno mogu mijenjati stvari.

Krolo je objasnio da je 'posrijedi predstavljanje problema studenata gdje nisu bitna lica nego ono što nas kao dio društva obilježava'. No, onda ostaje glavni dio pitanja kako privući širok raspon ljudi koji 'nisu okaljani' politikom da naprave ono što nezadovoljni građani žele, umjesto da pristanu na kojekakve kompromise. To je fundamentalni izazov koji se vidi i drugdje u svijetu, kao što je i u SAD-u.

'Nakon stvarno povijesnih kongresnih izbora, već sad imamo situaciju gdje se lagano javlja ogorčenost jer će glavni predsjedavajući i Kongresa i Senata biti osobe iz duboko etabliranih struktura. Dakle, centristi koji imaju tendenciju glasati protiv onoga za što su dobili glasove ili glasati zajedno s ljudima koji su napravili cijeli niz problema toj generaciji. Tako funkcionira cijeli taj sistem gdje uzmete energiju i onda je razvodnite s pristupima koji su okrenuti protiv toga da stvarno promijene način kako se vodi politika, donose programi i razvija društvo', sažeo je Krolo probleme s kojima se takve velike mobilizacije susreću.

Jača li prosvjedna kultura u Hrvatskoj? 'Moraju nam se vratiti najpotentniji mladi'

Dok je u zemljama poput Francuske i Njemačke prosvjedna kultura znatno jača i ima dulju tradiciju, petak je pokazao i da je hrvatska mladež spremna aktivirati se, makar i kao dio trendova koje su online vidjeli u drugim državama. Pitali smo sociologa i je li moguće očekivati da će ova Gen Z generacija nastaviti prosvjedovati i u starijim godinama?

Kako nam navodi, u Hrvatskoj je glavni problem stalnog vraćanja u povijest i nerazjašnjenih okolnosti od prije 30, 50 i više godina.

'Kada imate takvu kočnicu, onda je pitanje koliko vi možete kapitalizirati na nekakvom novom resursu. Ta generacija isto ulazi u vrlo specifičan kontekst jer su to njihovi resursi. Oni mogu vidjeti nešto vani i time se inspirirati, ali pitanje je hoće li biti dovoljno kritične mase da to dignu na razinu', pojasnio je Krolo.

Pritom je podsjetio da Hrvatska ima probleme s demografijom i iseljavanjem, a to također igra veliku ulogu u bilo kakvim daljnjim i većim organizacijama.

'Najpotentniji mladi, koji bi trebali biti ta neka jezgra, ne zadržavaju se u Hrvatskoj. To se sada malo smanjilo, oni koji su otišli bi se, kao i u Poljskoj, za to trebali vratiti natrag te ovdje početi raditi, ali i društveno djelovati. Organizirati se i onda tražiti na temelju toga da budete taj moment koji će sutra na nekakvim izborima izabrati opciju koja će stvarno donijeti neku promjenu', zaključio je Krolo.