Prvo pojavljivanje pred ICTY-em na kojem bi se Hadžić trebao izjasniti o krivnji vodit će južnokorejski sudac O-Gon Kwon.

Haški optuženik i vođa srpske pobune u istočnoj Slavoniji tijekom Domovinskog rata Goran Hadžić sletio je u petak poslijepodne u zračnu luku Rotterdam, odakle je prebačen u pritvorsku jedinicu Haškog suda. Hadžić je uhićen u srijedu u Srbiji a njegovo izručenje počelo je pošto je srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović potpisala ekstradicijski nalog. Prije toga su se i Hadžić i njegovi branitelji formalno odrekli prava na žalbu na odluku beogradskog suda o ispunjenosti uvjeta za njegovo izručenje.

Hadžića je Haaški sud optužio 2004. po 14 točaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene ubojstvima stotina i progonom tisuća Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te za niz drugih zločina.

Bivšeg vođu pobunjenih hrvatskih Srba Gorana Hadžića haaško tužiteljstvo u izmijenjenoj optužnici, objavljenoj u petak kasno poslijepodne u Haagu, sada tereti ne samo po individualnoj nego i po zapovjednoj odgovornosti.

Hadžić je, navodi se u novoj optužnici, od lipnja 1991. do kraja 93. godine bio najviše rangirana osoba u tzv. SAO krajinama te je obavljao i dužnost predsjednika tzv. SAO Krajine. Iz toga je proizlazila, kažu tužitelji, njegova puna kontrola nad vojnim snagama koje su djelovale na okupiranim područjima Hrvatske kao i nad političkim strukturama pobunjenih Srba. Stoga je, ističe tužiteljstvo, odgovoran za osmišljavanje i naređivanje zločina, poticanje podređenih na počinjenje, a odgovoran je i za propuste u spriječavanju zločina i propuste kažnjavanja počinitelja.

Haško je tužiteljstvo proširilo i razdoblje u kojem je djelovao udruženi zločinački pothvat za više od dvije godine pa sada obuhvaća razdoblje od 1. travnja 1991. godine do najmanje 31. prosinca 1995. godine.

U izmijenjenoj optužnici prošireno je razdoblje koje pokriva 14 točaka optužnice protiv Hadžića pa je umjesto razdoblja od kolovoza 1991. do lipnja 92. obuhvaćeno razdoblje od lipnja 91. do konca 93. godine.

Iz nove verzije optužnice izostavljena je tvrdnja o Hadžićevu osobnu sudjelovanju u ubijanju zatočenika u Dalju.

Hadžića se tereti da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bio da se činjenjem zločina nasilno i trajno uklone Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s jedne trećine hrvatskog teritorija koju su pod okupacijom držali pobunjeni Srbi uz pomoć Beograda. Po optužnici, 'gotovo sve hrvatsko i nesrpsko stanovništvo toga područja bilo je nasilno preseljeno, protjerano ili ubijeno'. Konačni cilj pothvata prema izvornoj optužnici bilo je stvaranje jedinstvene države pod srpskom dominacijom.