Na Haškom sudu (ICTY) danas je započela žalbena rasprava nakon prošlogodišnjeg oslobađanja bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Radovana Karadžića optužbi za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina, izvještava novinar agencije Anadolija (AA)
Haški tribunal odbio je 28. lipnja prošle godine Karadžićev zahtjev da bude oslobođen na pola suđenja, utvrdivši da su tužitelji izveli dovoljno dokaza protiv njega po 10 točaka optužnice, uključujući i one za genocid u Srebrenici, ali ga je oslobodilo točke optužnice za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u drugih sedam općina u BiH. Prema jednoj od točaka optužnice protiv Karadžića u Haagu, snage bosanskih Srba su u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik pokušale Bošnjake i Hrvate 'uništiti u potpunosti ili djelomično kao etničke skupine'.
U četiri žalbene osnove, Haško tužiteljstvo tvrdi da bi 'svako razumno vijeće moglo zaključiti da je u Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku počinjen genocid', kao i da su 'Karadžić i drugi sudionici udruženog zločinačkog poduhvata dijelili specifičnu namjeru čiji je cilj bilo fizičko uništenje bosanskih muslimana'. Glavni tužitelj u procesu Alan Tieger tijekom obraćanja Žalbenom vijeću podsjetio je da je Karadžić optužen za udruženi zločinački poduhvat.
'Optuženi je sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se trajno uklone bosanski muslimani i bosanski Hrvati ili da se djelomično uništi nacionalna i vjerska skupina. Tereti se za genocid u sedam općina u BiH jer je Karadžić kao glavni i odgovorni, odnosno nadređeni planirao, naređivao, pomagao i podržavao genocid', rekao je Tieger, a prenio novinar Anadolije. Napomenuo je da je na prvi pogled vrlo očito i jasno da su počinjeni zločini s namjerom istrebljenja bosanskih muslimana i Hrvata iz navedenih općina.
'Postoji dovoljno dokaza da su bosanske muslimane i bosanske Hrvate ubijali pripadnici vojske bosanskih Srba u tim općinama. Raspravno vijeće je utvrdilo da je vojska bosanskih Srba vršila fizičko i duševno mučenje, silovanje tih zajednica. Ljudi su umirali u takvim uvjetima i sve se to može pripisati optuženom', istakao je Tieger. Istaknuo je da je iza masovnih ubojstava bosanskih muslimana i Hrvata 'postojala jasna i planska namjera da se istrijebi te zajednice'.
'Imamo potrebne dokaze o toj namjeri. Na primjer, 1992. godine u Prijedoru i Kozarcu muslimani su odvođeni u logore Karaterm i Omarsku, gdje su mučeni. U Prijedoru su se muslimani 1992. godine odjednom počeli suočavati sa sve većim antimuslimanskih raspoloženjem. Vidjeli su da se srpski susjedi naoružavaju i čuli neprijateljske izjave o muslimanima i Hrvatima. To se potkrepljuje izjavama rukovodstva bosanskih Srba. Samo u Kozaracu 800 ljudi je izgubilo živote u napadu. Ljudi su odvođeni u logore Keraterm i Omarska. Kasnije su novinari otkrili dokaze o logorima. Zatvorenici su redovito premlaćivani, a neki su i umirali od posljedica premlaćivanja', zaključio je haški tužitelj.
Opisao je kako su se 'Srbi u logorima pitali što da rade s leševima - da ih spale ili bace'. Tijekom rasprave prikazana je i snimka iz Skupštine Bosne i Hercegovine kada je Karadžić prijetio da će vodstvo BiH 'odvesti muslimane u nestanak jer se muslimani ne mogu obraniti ako bude rat ovdje'. 'Postojala je namjera da se unište bosanski muslimani u Prijedoru. To je dovoljan dokaz da je postojala genocidna namjera. Pogotovo kada vrhovni zapovjednik prijeti muslimanima istrebljenjem', kazao je tužitelj Tiger.
U sudnici Haškog suda su podsjetili da je i sam Karadžić potvrdio da su njegove izjave imale 'genocidne izraze', ali da se one moraju odmjeriti na ukupnost okolnosti. Tijekom rasprava je zaključeno i da su kombinacije ubijanja i protjerivanja dovele do potpunih razbijanja obiteljskih struktura. 'Kombinacija fizičke destrukcije i raseljavanja može dovesti do uništenja zajednice', kazano je na sudu.
Budući da su suci odbili Karadžićev zahtjev za oslobađanjem po svim točkama optužnice, oslobodivši ga samo po jednoj, on se od jeseni prošle godine brani od preostalih deset. Do sada je izveo oko 130 svjedoka, dok ih namjerava pozvati još preko 400. No neizvjesno je hoće li se svi odazvati, odnosno hoće li one koji ne žele doći u Haag suci na to natjerati izdavanjem obvezujućeg naloga (subpoene).
Kako je potvrđeno, Karadžićev pravni savjetnik Peter Robinson i predstavnici Haškog tužiteljstva imaju po sat vremena za iznošenje argumentacije, a sucima će se moći obratiti i optuženi Karadžić. U tijeku je iznošenje argumenata Karadžićeve odbrane.