Potpredsjednik Vlade Branko Grčić rekao je da sadašnja Vlada ostvaruje dobre rezultate - usporio se rast javnog duga, industrija raste, ovogodišnja turistička sezona je bila najbolja, raste izbor roba i usluga te se smanjuje nezaposlenost u Hrvatskoj. Istaknuo je da je HDZ tijekom svojeg posljednjeg mandata 'spržio' 93 milijuna kuna te smanjio BDP za 10,5 posto dok je SDP-ova vlada uspjela restrukturirati hrvatsko gospodarstvo, ostvariti preokret i pozitivne trendove, kao i rast BDP-a, 'srce našeg programa'. Smanjenje PDV-a u ovome trenutku za Grčića je utopija. 'Politika ove Vlade bila je protiv dramatičnih rezova jer rezanje potrošnje vodi dalje u pad. Ne štedi se kad se pada, kad BDP propada - štedi se kad se ima', rekao je Grčić.

Predsjednik Odbora za financije HDZ-a Tomislav Ćorić prigovorio je Grčiću da SDP nije ostvario predviđeni gospodarski rast od pet posto u 2015, prema Planu 21. Ćorić je rekao da je Hrvatska već četiri godine u dolini suza, a HDZ-ov gospodarski program omogućit će da izađemo iz te doline suza i da se svi zajedno smijemo. Kao neke od mjera, Ćorić je spomenuo gradnju povoljnog poslovnog i investicijskog okruženja, smanjenje PDV-a, stimuliranje izlaska iz sive zone te nestandardne porezne olakšice. Spomenuo je i potrebnu afirmaciju hrvatskih poljoprivrednih potencijala. Na pitanje kome namjerava uzeti novac da bi se osiguralo funkcioniranje države s manjim PDV-om, Ćorić je odgovorio: 'Novac se može generirati povećanjem prihoda. Mi ćemo to smanjenje PDV-a pretvoriti u povećanje baze u drugim segmentima.'

Kad su u pitanju porezi, ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević upozorila je obje strane da povećanje neizvjesnosti u tom pogledu može biti jako loše te da, ako stranke predlažu ikakve porezne reforme, prije toga trebaju napraviti simulaciju i provjeriti distributivne učinke predloženih mjera.

Pribičević je rekla da se javni dug može smanjiti rasprodajom ili davanjem javne imovine u koncesiju ili pak ostvarivanjem visokog rasta BDP-a. 'U slučaju da BDP ne raste, a reže se prihodna strana, trebat će se rezati i rashodna - u prijevodu, uzet ćete manje novca, što znači da ćete ga manje i podijeliti. Postoje neke interesne skupine kojima ćete morati uzeti privilegije, negdje ćete taj novac morati namaknuti. Naravno, možete i prodavati državnu imovinu', rekla je Pribičević.

Profesor Luka Brkić osvrnuo se na hrvatsko biračko tijelo i rekao da za one koji glasuju za SDP ili HDZ gospodarski programi nisu presudni - oni bi mogli biti važni tek onome dijelu birača koji ne izlaze na izbore. Motivacijska osnovica glasovanja puno je složenija nego rast BDP-a, dodao je Brkić. Za spas hrvatske ekonomije i održiv ekonomski rast profesor je kao najznačajniji faktor istaknuo tehnologiju.

Za Brkića svaka strukturna reforma jest zadiranje u pozicije moći. Kao primjer je uzeo monetarnu politiku. Ako se složimo da je kuna aprecirana, samim time da je aprecirana valuta, stimulira se uvoz, a ne izvoz. Svi koji se bave uvozom su stimulirani na taj način.

Vezano uz ocjenu ustavnosti zakonskog rješenja za kredite u švicarskom franku (CHF), Grčić je istaknuo da će u slučaju presude protiv rješenja SDP učiniti sve da izbjegne bilo kakav trošak poreznih obveznika, a te 53 tisuće obitelji su im najvažnije. Kad su u pitanju mjere vezane za švicarski franak, Pribičević misli da će efekti biti ublaženi činjenicom da banke itekako ovise o kupovini državnih obveznica. 'Ja sam zabrinuta, ali efekti neće biti toliko katastrofalni', rekla je ekonomska stručnjakinja.

Za kraj, Ćorić je istaknuo izmjenu zakonodavnih okvira i stvaranje pozitivne poslovne klime u Hrvatskoj kao prvi korak prema gospodarskom razvoju zemlje ako HDZ dođe na vlast, a Grčić je rekao da je dolina suza već prevladana jer je sadašnja Vlada osigurala rast BDP-a te obećava daljnji rast plaća za preko milijun građana i smanjenje PDV-a za poljoprivredu.