CRO DEMOSKOP

Grabar Kitarović najpopularnija, HDZ i SDP u padu

  • Autor: tportal.hr/N1
  • Zadnja izmjena 05.05.2015 11:22
  • Objavljeno 05.05.2015 u 11:22
Kolinda Grabar Kitarović u Križevcima

Kolinda Grabar Kitarović u Križevcima

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Špehar

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 30. travnja i 4. svibnja, pokazuje nastavak trenda visoke prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju

Osim ove dvije stranke, još su dvije stranke na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinca) prešle izborni prag: Živi zid i ORaH. Pri tom je vidljiv svojevrsni zamor izborne podrške svih četiri stranke koje prelaze izborni prag. Od dviju novijih lista (Most nezavisnih lista) i Nezavisna lista Ive Josipovića, uspješnija je ona mladog metkovskog gradonačelnika.

HDZ uvjerljivo vodi

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom svibnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-57 posto), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 30,8 posto glasova (prema 31,4 posto iz travnja). U odnosu na prošlogodišnji svibanj vodeća oporbena stranka bilježi rast izbora od 10,6 postotnih poena (u svibnju 2014. HDZ je bilježio izbor od 20,2 posto).

Stožerna stranka sadašnje vladajuće koalicije SDP bilježi izbor od 23,7 posto (prema 25 posto prije mjesec dana, odnosno 19,7 posto u istom mjesecu prošle godine).

Josipović daleko od izbornog praga

Kad je riječ o izbornom pragu na nacionalnoj razini, četiri stranke zadovoljavaju prohibitivnu klauzulu od pet posto (uz spomenute HDZ i SDP, tu su još Živi zid i ORaH). Dvije nove liste u prvom mjerenju njihove izborne 'težine' izborni prag gledaju s prilične udaljenosti (Most s nešto manje, a Josipovićeva lista s veće udaljenosti).

Uglavnom, Živi zid je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 6,1 posto (prije mjesec dana 7,2 posto), dok je Orah s izborom od 5,5 posto (u travnju 6,8 posto) na četvrtom mjestu. Zbroj izborne podrške ovih dviju stranaka bio je u svojevrsnom zenitu u siječnju (tada je zajednički izbor ovih dviju stranaka bio 17,2 posto), da bi se u posljednja četiri mjesečna istraživanja ta podrška postupno smanjivala (do sadašnjih 11,7 posto). Ako se ima na umu izborni model u zemlji (10 izbornih jedinica, preferencijalni glasovi, nositelj liste je prvi na listi, izborni prag od pet posto) sadašnja potpora ovim dvjema strankama ne mora značiti i njihov finalni parlamentarni status (barem ne u mjeri koju očekuju u ovom trenutku čelništva ovih dviju stranaka). To isto vrijedi i za neke nove liste koje se pojavljuju u istraživanjima.

HNS i dalje u društvu marginalaca

Iza ove dvije skupine (HDZ i SDP; Živi zid i ORaH) slijedi skupina stranaka s izbornom podrškom od oko dva posto. Ovu skupinu predvodi HNS s izborom od 2,2 posto (2,1 posto u ožujku), a slijede Most nezavisnih lista s 2,1 posto, HSS s 2 posto, HDSSB s 1,8 posto, Stranka Milana Bandića s 1,6 posto i Hrvatski laburisti s 1,5 posto. Na ljestvici s rejtingom iz skupine stranaka koje se nisu našle među 'ostalima', a čiji se izbor kreće oko 1 posto, su sljedeće stranke: HSP AS (1,4 posto), IDS (1,4 posto), HSU (1,2 posto), NL Ive Josipovića (1,1 posto), HSP (1,0 posto), NS Reformisti (0,9 posto), HKS (0,7 posto) i HSLS (0,6 posto). Sve ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,7 posto. Zabilježeno je i 12,1 posto neodlučnih.

Značajniji pad Živog zida

Na ljestvici s preferencijama koalicija (kakve se u ovom trenutku pretpostavljaju da će biti i u izborima), stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 32,5 posto (prema 33,5 posto iz travnja), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 26,4 posto na drugom mjestu (prije mjesec dana 27,8 posto).

Slijede stranačka lista ORaH-a koja je sa 6,2 posto izbora na trećem mjestu (prema 6,8% iz travnja), dok je Živi zid s 5,5 posto četvrti (u odnosu na prošlomjesečnih 7,7 posto). I na ovoj su ljestvici zabilježeni negativni rezultati sve četiri vodeće liste.

Most nezavisnih lista na ovoj ljestvici bilježi izbor od 3,1 posto, a slijede Stranka Milana Bandića s 2,6 posto i HDSSB s dva posto. Nezavisna lista Ive Josipovića bilježi izbornu podršku od 1,7 posto, Hrvatski laburisti 1,5 posto, dok HKS i Narodna stranka Reformisti bilježe izbor od 0,7 posto. Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,6 posto, uz 15,5 posto neodlučnih. Zanimljiv je nešto bolji rezultat novih stranaka koju predvode političari nove generacije (Živi zid, ORaH, Most) od onih koje su novijeg datuma, ali ih predvode političari starije generacije (NS Reformisti, lista Ive Josipovića, HKS Ruže Tomašić).

Najpozitivnija - Kolinda Grabar Kitarović

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara hrvatska je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 31,3 posto (prema 31,2 posto iz travnja). Predsjednik Sabora Josip Leko prvi je put na visokom drugom mjestu s izborom od 9,2 posto (prije mjesec dana 7,3 posto). Prethodni stanar Pantovčaka Ivo Josipović na trećem je mjestu s izborom od 8,7 posto (prije mjesec dana 10,2 posto). Slijedi Mirela Holy s 5,3 posto, Zoran Milanović 4,8 posto, Tonino Picula 3,6 posto, Ivan Vilibor Sinčić 3,4 posto, Tomislav Karamarko 2,8 posto, Božo Petrov 2,5 posto i Boris Lalovac 1,4 posto.

Tijesna borba Karamarka i Milanovića

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka što je snažan pokazatelj političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,8 posto) i Zoran Milanović (33,3 posto). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,2 posto), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 3,6 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (2,0 posto), Vesna Pusić (1,4 posto), Ivo Josipović (0,9 posto), Radimir Čačić (0,6 posto), Nadan Vidošević i Ivan Šuker (po 0,5 posto).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, četiri su se događaja izdvojila u odnosu na ostale: gospodarska kriza u zemlji (19,9 posto), dvije velike svjetske tragedije: tragedija imigranata u Sredozemlju, potres u Nepalu (17,2 posto), prosvjed branitelja u Savskoj i antibraniteljski prosvjedi (15,6 posto) te sukobi predsjednice i premijera (12,5 posto).

Vladi dvojka

Vlada RH je zadržala prošlomjesečnu razinu potpore za svoj rad (30 posto), a Vladinu politiku ne podržava 55,4 posto građana (prema 55,6 posto iz travnja), uz sadašnjih 14,6 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,18, u odnosu na 2,20 iz travnja (najviša ocjena među biračima SDP-a 3,3).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,37 prema 3,47 iz travnja (najviša ocjena među biračima HDZ-a 4,38).

Najviše je predstavničko tijelo u zemlji Hrvatski sabor ocjenom od 2,13 prošlo je i najslabije u ocjenjivanju građana (najviša ocjena među biračima SDP-a 2,78).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi