vremenske promjene

Geofizičar otkrio koja je šansa da nas opet pogodi superćelijska oluja

26.08.2023 u 19:43

Bionic
Reading

Gost Dnevnika N1 bio je geofizičar i profesor na zagrebačkom PMF-u Branko Grisogono koji je komentirao sve veće vremenske ekstreme.

Na pitanje možemo li krajem ovog tjedna računati i na kraj toplotnih udara, Grisogono za N1 kaže da ovo najvjerojatnije i je njegov kraj te da bi trebao trajati jod do nedjelje u nekim popodnevni satima. “Mi ćemo godine imati nekoliko duljih toplih vremena. i očekuje da se će kraj godine biti za 1,5 topliji od prosjeka zadnjih 30 godina, a da ne spominjem zadnjih 100 godina”, rekao je.

“Ušli smo u zadnjih 100-tinjak godina u novu geološku epohu, a to je antropocen, priznali mi to ili ne. Čovjek toliko utječe na vrijeme da standardna ljeta višu nisu standardna i sve sezone se mijenjanju. Tu je utjecaj čovjeka od na 99 posto vjerojatnosti. Ljeta na koja smo navikli kao djeca nestaju, sve je više topline u klimatskom sustavu. Toplinska energija je proporcionalna s potencijalnom energijom i ona se pretvara u kinetičku i to su ti žestoki tipovi vjetra i oluje jer priroda traži svoju ravnotežu koju ne može naći jer je pomaknuta iz nje”, dodao je.

O novim mogućim superćelijskim olujama poput one u srpnju, kaže da se to vjerojatno neće dogoditi. “Vjerojatnost za to je manja od 1 posto. Doći će do zahlađenja, nagle promjene temperature i velikih padalina. Ja sam u svom životu doživio 6 superćelijskih oluja, ali uglavnom u SAD-u. To je poseban fenomen koji odnosi 5-6 žrtava”, objasnio je.

Dodao je da se El Nino pojavljuje svake 2-3 godine, ali da se polako pojačava. “Zahvaljujući njemu ovo će biti najtoplija godina. Za očekivati je da će i ostatak godine biti najtoplija godina od mjerenja”, kazao je Grisogono.

  • +55
Posljedice nevremena u Zagrebu Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Kaže da negatore klimatskih promjena, odnosno skeptike, treba podijeliti u dvije skupine. “Jedna su stručnjaci koji su kompetentniji i njih ima manje od 2-3 posto i oni su važni jer nam mogu pomoći kako popraviti modele. Za druge, laike, samo neka malo pogledaju podatke i neka ne koče politike za prilagodbe klimatskim promjenama i njihovo istraživanje i da nam pomognu u odgoju mladih generacija kako se nositi s time”, rekao je.

“Postoji niz mjera koje svake pojedinac može učiniti, a to je koliko energije trošimo, kako se ponašamo prema otpadu, kako putujemo, kako osvjetljavamo površine jer su one time još toplije”, objasnio je.