Oko 10.000 studenata, učenika i nastavnika prosvjedovalo je u srijedu u Ateni i okolici, tražeći veća ulaganja u obrazovanje, bolje školske uvjete i manje prenapučene učionice. Prosvjedi su održani i u drugim grčkim gradovima, a sudionici su iskazali solidarnost s prosvjednicima u Francuskoj i drugim europskim zemljama, gdje raste nezadovoljstvo zbog troškova života i stanja javnih usluga
Tisuće učenika, studenata i nastavnika izašle su u srijedu na ulice diljem Grčke, zahtijevajući veće državno financiranje obrazovanja, bolje uvjete u školama i fakultetima te manje prenapučene učionice.
Prema podacima policije, oko 10.000 prosvjednika okupilo se u središtu Atene i njezinim predgrađima, dok su skupovi održani i u drugim gradovima. Prosvjedi su većinom protekli mirno, a sudionici su iskazali solidarnost s rastućim prosvjednim pokretima u Francuskoj i drugim dijelovima Europe.
Okupljeni ispred grčkog parlamenta uzvikivali su: 'Od Grčke do Francuske želimo javno i besplatno obrazovanje.' Studenti su prethodno postavili šatore na središnjem atenskom trgu Syntagma i ondje proveli noć u znak prosvjeda.
Škole i bolnice suočene s prekidima rada
Prosvjedi su dodatno pojačali pritisak na vladu premijera Kyriakosa Mitsotakisa, koju sredinom 2027. očekuju izbori. Grci se i dalje suočavaju sa stagnacijom plaća, visokim stanarinama i rastom troškova energije, godinama nakon dužničke krize koja je teško pogodila zemlju.
Zbog prosvjednih aktivnosti poremećen je rad dijela škola i zdravstvenih ustanova. Neki učitelji u osnovnim školama i liječnici stupili su u štrajk, upozoravajući na niske plaće i nedostatak zaposlenika.
Ministrica obrazovanja Sofia Zacharaki izjavila je prije prosvjeda da čuje zahtjeve studenata. Priznala je i da troškovi stanovanja stvaraju velik pritisak na grčka kućanstva. Prema njezinim riječima, u tijeku su projekti vrijedni više od 733 milijuna eura za izgradnju novih studentskih domova i poboljšanje postojećih objekata.
Plaće stagniraju, a mladi sve teže plaćaju stanovanje
Grčka se oporavila od dužničke krize koja je trajala od 2009. do 2018. godine, tijekom koje su plaće i izdvajanja za obrazovanje smanjivani u sklopu mjera štednje povezanih s međunarodnim financijskim paketima pomoći vrijednima oko 290 milijardi eura.
Plaće su od tada rasle, no kupovna moć mnogih građana i dalje je među najnižima u Europskoj uniji. Pritisak dodatno pojačavaju inflacija i rast cijena goriva povezan s ratom u Iranu. Prosječna mjesečna plaća od oko 1500 eura ostala je na razini iz 2009. godine, dok su sve više stanarine mnogim mladim Grcima otežale pronalazak pristupačnog stana u gradovima.
'Vrlo je teško preživjeti ovdje. Stanarina je stvarno visoka, stanovi su vrlo mali. Naši roditelji jedva uspijevaju pokriti troškove stanovanja, struje i našeg života ovdje', rekla je 21-godišnja studentica Georgia Foukidou, koja je sudjelovala na prosvjedu u Ateni.
Nezadovoljstvo se širi Europom
Prosvjedi u Grčkoj održavaju se nakon višednevnih demonstracija u Francuskoj i Albaniji, gdje su nezadovoljstvo rastom troškova života i optužbe za korupciju doveli do sukoba s policijom i velike materijalne štete.
Za razliku od nasilnih incidenata zabilježenih u dijelovima Francuske i Albanije, prosvjedi u Grčkoj posljednjih su mjeseci uglavnom bili mirni. Vlada premijera Mitsotakisa najavila je da će subvencije i druga pomoć kućanstvima i poduzećima radi ublažavanja rasta troškova energije dosegnuti oko milijardu eura.
Hoće li te mjere biti dovoljne za smirivanje nezadovoljstva, ostaje otvoreno pitanje, dok prosvjednici nastavljaju tražiti veća ulaganja u obrazovanje i bolje uvjete za učenike, studente i nastavnike.