Val prosvjeda koji je zahvatio Francusku, krenuo je pozornost na činjenicu da su takvi prosvjedi koji prerastaju nasilje prilično česti u toj zemlji. Zašto se to događa i postoji li opasnost da se preliju na druge zemlje?
Tijekom vikenda u Francuskoj su prosvjedovale stotine tisuća ljudi. Uz mirne prosvjede, bilo je i mnogo nasilja u kojima je ozlijeđeno više od 1000 policajaca i uhićeno više od 2000 osoba, a materijalna šteta još se zbraja.
Snimke uništene imovine i požara na ulicama, zabrinule su i okolne države. No, može li se val nasilnih prosvjeda preliti iz Francuske u, primjerice, Njemačku?
Politički sociolog i istraživač na Slobodnom sveučilištu u Berlinu, Simon Teune smatra da to nije vjerojatno.
vezane vijesti
'Uvjeti su vrlo različiti kada je riječ o političkom sustavu, kulturi prosvjedovanja i društvenim okolnostima. Društvene nejednakosti u Francuskoj znatno su izraženije, a mladi se, između ostaloga i zbog visoke stope nezaposlenosti, više boje za svoju budućnost. Ipak, najvažnije je to što se u Njemačkoj tijekom proteklih desetljeća razvila izrazito mirna kultura prosvjedovanja', ističe Teune za DW.
Pojašnjava da su u Njemačkoj sukobi između građana i policije iznimno rijetki, ali je i sam politički sustav u Njemačkoj drugačiji od Francuske. No, upozorava kako je situacija u Italiji i Španjolskoj sličnija onoj u Francuskoj. Ono što je karakteristično za Francusku je tradicija konfrontacijskih prosvjeda koja je takve prosvjede učinila uobičajenima.
'Ima ljudi koji na prosvjedima očekuju sukobe pa ih potiču', pojašnjava Teune.
Dodatno 'ulje na vatru' često dodaje policija koja poseže za silom već kod manjih prekršaja.
'Osim toga, ovo nisu bili prvi prosvjedi, nego sukobi koji su iz tjedna u tjedan postojali sve ozbiljniji', naglašava Teune za DW.
Prosvjedi krenu s jednom temom, a onda se šire
Ističe kao su ovi prosvjedi krenuli kao učenički prosvjedi u školama, a onda su se proširili i na duge socijalne teme poput inflacije i životnih uvjeta u siromašnijim predgrađima. Iako se često moglo čuti da su migranti odgovorni za nasilje, Teune kaže da stvari nisu baš tako jednostavne.
'Nasilju pribjegavaju vrlo različite skupine. To mogu biti prosvjednici koji dopuste da ih situacija ponese ili oni koji takve situacije namjerno žele izazvati, kao što je slučaj s nekim anarhističkim skupinama. Tu su i mladi iz predgrađa', pojašnjava Teune i dodaje kako u Francuskoj postoji puno građana koji su migrantskog podrijetla, zbog čega su potisnuti na marginu i nalaze se u nepovoljnijem društvenom položaju.
Jesmo li vidjeli najgore?
Politički sociolog ističe da je sasvim moguće da prosvjedi i nemiri nisu dosegnuli svoj vrhunac. Ali i upozorava da nasilna komponenta može dovesti do osude čitavog prosvjeda i onemogućiti prosvjednike da prenesu svoju poruku do onih koji ih trebaju čuti.
'Kada je riječ o cijelim pokretima, postoje dokazi da nenasilni prosvjedi češće dovode do uspjeha. Nasilje, međutim, može djelovati i kao katalizator, tako što političarima daje do znanja da je neka situacija hitna', zaključuje na kraju Teune za DW.
