Predsjednik Europskog vijeća António Costa srijedu je na plenarnoj sjednici Parlamenta u Strasbourgu izvijestio zastupnike o sastanku šefova država ili vlada te istaknuo da „Europa jača svoju konkurentnost i ujedinjena je u obrani svojih interesa i vrijednosti”, objavio je Europski parlament.

Govoreći o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028. – 2034., Costa je izjavio: „Sada smo u ključnoj fazi i odlučni smo postići dogovor do kraja godine. Potreban nam je ambiciozan proračun koji odgovara našim odgovornostima, uz istovremeno održavanje nacionalnih doprinosa na razumnoj razini.” Dodao je da sljedeći VFO nije samo pitanje brojki, već „politički odabir o tome kakvu Europu želimo izgraditi”. Također je naglasio potrebu za napretkom u pogledu „ambicioznog paketa vlastitih sredstava”.

Čelnici država članica zadužili su u četvrtak predsjednika Europskog vijeća Antonia Costu da preuzme odgovornost za pregovore o višegodišnjem proračunu s ciljem da se dogovor postigne na vrijeme kako bi se osiguralo financiranje korisnika od početka 2028. godine.

Irsko predsjedništvo EU-a predlaže smanjenje sedmogodišnjeg proračuna EU-a za osam posto u odnosu na prijedlog Komisije, daleko manje nego što traže zemlje neto-uplatiteljice. Irsko predsjedništvo predložilo je proračun za razdoblje od 2028. do 2034. u iznosu od 1,826 bilijuna eura. To je manje za 159 milijardi u odnosu na prijedlog Komisije od 1,985 bilijuna eura.

No, s tim smanjenjem nisu zadovoljne zemlje neto-uplatiteljice predvođene Njemačkom koje traže smanjenje od nekoliko stotina milijardi eura u odnosu na prijedlog Europske komisije. S druge strane su članice, među kojima i Hrvatska, koje traže da se financiranje novih prioriteta poput obrane, konkurentnosti ne čini na štetu kohezijske i poljoprivredne politike.

Dio zastupnika je u raspravi s Costom i predsjednicom Komsiije Ursulom von der Leyen upozoravao da se u Europi ne može učiniti više s manje novca i pozvali su na donošenje proračuna prilagođenog izazovima s kojima se suočavamo.

Proeuropski klubovi jedinstveni u podršci snažnijem proračunu

Osvrćući se na nedavne prosvjede u nekoliko zemalja EU-a, zastupnici su zatražili osiguravanje dostatnih sredstava za borbu protiv krize troškova života i visokih cijena energije, kao i mjere za očuvanje radnih mjesta u europskim poduzećima. Drugi su kao prioritete za financijsko razdoblje 2028. – 2034. naveli ruski rat, konkurentnost te potporu poljoprivrednicima i regijama. Neki su zaključili da pitanje nije možemo li si priuštiti izgradnju ovakve Europe, već koliko će nas stajati ako je ne izgradimo, istaknuo je u Parlament u objavi.

HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler iz redova pučana (EPP) rekao je da "opasno vrijeme u kojem živimo Europi nameće sve veće ciljeve, a istodobno se predlaže dugoročni proračun čak 8 posto manji od prijedloga Komisije". "To nije ozbiljan odgovor na ozbiljna vremena", ustvrdio je Ressler.

"Europa mora imati hrabrosti priznati i vlastite pogreške", nastavio je i poručio da je "vrijeme za više odgovornosti, više samopouzdanja i malo više europskog garda". "I za proračun koji solidarno smanjuje razlike, a ne produbljuje podjele", zaključio je svoje obraćanje.

Dva shvaćanja budućnosti Europe

Španjolska socijalistica Iratxe García Pérez je, govoreći u ime svog kluba zastupnika, također istaknula kako je Uniji u aktualnom trenutku potreban snažniji, a ne manji, proračun. "Postoje dva načina shvaćanja budućnosti Europe: s jedne strane su oni koji žele manju Europu – s manjim proračunom, manje solidarnosti i manje prava – a s druge smo mi koji znamo da nam je, u svijetu koji postaje sve opasniji i nepravedniji, potrebno više Europe", rekla je čelnica socijaldemokrata u Europskom parlamentu

"Izgradimo Europu koja ulaže u koheziju, osiguravajući pristup školama, bolnicama i prilikama u svim našim regijama. Kako bismo tu Europu za njezine građane pretvorili u stvarnost, potreban nam je europski proračun koji uistinu odgovara razmjerima naših izazova – proračun koji nije definiran rezovima koji nas prisiljavaju na donošenje nemogućih odluka. Pitanje nije možemo li si priuštiti izgradnju takve Europe, već kolika će biti cijena ako to ne učinimo", poručila je Garcia Perez koja je u utorak izabrana za predsjednicu kluba socijalista na još jedan mandat od dvije i pol godine.

Stajalište govornika iz redova pučana i socijalista, dvije najbrojnije zastuipničke grupacije u Europskom parlamentu, podržala je i predstavnica liberala Valerie Hayer rekavši da "ne možemo od Europe tražiti da čini više s sve manje resursa".

"Ne možemo težiti konkurentnijoj, neovisnijoj i sigurnijoj Europi, a istovremeno joj uskraćivati ​​sredstva potrebna za ostvarenje tih ambicija... Sljedeći europski proračun predstavljat će temeljni politički izbor. Ako želimo Europu koja štiti, onda joj moramo osigurati sredstva da to i čini", poručila je.

Čestitavši Garciji Perez i Manfredu Weberu, čelniku pučana koji je u utorak također potvrđen za čelnika svoje grupacije desnog centra, Hayer je poručila kako bi željela "da iskoristimo ovaj zamah kako bismo učvrstili proeuropsku većinu – u interesu Europe i u interesu Europljana".

Europska pučka stranka (EPP) desnog centra, Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) lijevog centra uz liberale iz kluba Renew Europe smatraju se glavnim proeuropskim snagama u Europskom parlamentu a u raspravi su njihovi predstavnici velikim dijelom iznijeli podudarne stavove o višegodišnjem proračunu EU-a.

Pored pitanja proračuna, Costa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i zastupnici su se osvrnuli na troškove energije i života, jačanje jedinstvenog tržišta i konkurentnosti, migracije te međunarodne odnose.

Von der Leyen je istaknula da je za Europu ključno dovršiti jedinstveno tržište a glede odnosa s Rusijom naglasila je da će sankcije EU-a „ostati na snazi ​​sve dok Rusija ne okonča rat”.

Nekoliko zastupnika naglasilo je potrebu za nastavkom potpore Ukrajini, ističući da ishod rata neće ovisiti samo o stanju na bojišnici, već o političkoj volji. Štiteći Ukrajinu, štitimo i sami sebe – istaknuli su neki, Nekoliko govornika navelo je migracije kao trajni prioritet za EU. I dok su neki pozvali na jamčenje prava na azil onima koji na to imaju pravo, drugi su se usredotočili na obranu europskih granica i zaštitu sigurnosti građana, naveo je Europski parlament.

SDP-ov eurozastupnik Tonino Picula se osvrnuo na buduće širenje Europske unije istaknuvši da "zemlja kandidatkinja koja ne ispunjava svoje obveze ne može očekivati ​​nagradu".

"Ukrajina bi jednog dana trebala postati dijelom Europske unije. Imamo strateški interes omogućiti takvu budućnost, no moramo gledati i dalje od trenutačnog geopolitičkog konteksta te se ozbiljno pripremiti za Uniju sutrašnjice. Moramo biti spremni na pristupanje ne samo jedne zemlje, već potencijalno i nekoliko novih članica, koje su danas međusobno vrlo različite. Naši građani moraju biti uvjereni da će proširenje ojačati Uniju, a ne oslabiti njezinu sposobnost djelovanja, dok zemlje kandidatkinje zaslužuju pravedan, transparentan i predvidljiv proces", rekao je.