Kada je britanska vlada početkom rujna najavila opsežne sankcije povezane s trgovinom s ilegalnim izraelskim naseljima te osudila ‘etničko čišćenje’ na Zapadnoj obali koje provode ‘doseljenici-teroristi’ uz potporu države, neki diplomati Europske unije nadali su se da će taj zaokret potaknuti i ostatak Europe na odlučniju reakciju. No zasad se to nije dogodilo.

Francuska i Kanada pridružile su se Ujedinjenom Kraljevstvu u najavi zabrane uvoza robe iz ilegalnih naselja i sankcija protiv onih koji ih podupiru ili od njih profitiraju. Ipak, širi međunarodni učinak tih poteza zasad je izostao.

Sastanak ministara vanjskih poslova EU-a, na kojem će se raspravljati o Bliskom istoku, trebao bi ponovno pokazati koliko je teško postići dogovor o izraelskoj politici. Takva paraliza sve je očitija u trenutku kada kritike izraelske vlade među europskom javnošću postaju sve snažnije, piše Guardian.

Istraživanje provedeno u deset europskih zemalja, među kojima su Španjolska, Francuska i Švedska, pokazalo je da većina ispitanika ima negativno mišljenje o Izraelu. Prema podacima istraživačkog centra Pew, stavovi su se dodatno pogoršali u odnosu na prethodnu godinu, ponajprije nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana, koji je izazvao novu krizu na Bliskom istoku i snažan gospodarski šok.

U Poljskoj je udio ispitanika s negativnim mišljenjem o Izraelu porastao za osam postotnih bodova, na 70 posto. U Italiji je dosegnuo 75 posto, nakon rasta od devet bodova, dok je u Njemačkoj također porastao za devet bodova, na 73 posto.

Izrael se suočava i sa sve većom izolacijom u javnosti. Pet zemalja odlučilo je bojkotirati ovogodišnji Eurosong zbog sudjelovanja Izraela, nakon što organizatori nisu prihvatili pozive da ga isključe zbog izraelskog djelovanja u ratu u Gazi i rastućeg nasilja na Zapadnoj obali. Organizatori su u međuvremenu odlučili da televizijske kuće ubuduće neće moći biti domaćini natjecanja ako je njihova država uključena u oružani sukob ili osjetljivu geopolitičku situaciju.

Više od 74 tisuće poginulih u Gazi

Prema podacima navedenima u Guardianovu izvještaju, od početka izraelskog rata u Gazi, pokrenutog kao odgovor na napad Hamasa 7. listopada 2023., poginulo je više od 74.000 ljudi, među njima najmanje 21.200 djece. U napadu Hamasa ubijeno je 1209 ljudi, uključujući 36 djece, a 251 osoba odvedena je kao talac.

Humanitarna situacija u Gazi i dalje je katastrofalna. Stanovništvo se suočava s ozbiljnim nedostatkom vode, hranjivih namirnica, medicinske opreme i lijekova, uz širenje bolesti, nezaposlenost, gospodarski slom i stalnu opasnost od smrti ili ozljeda. Izraelski zračni napadi nastavljeni su i nakon proglašenja primirja prije godinu dana, a u tom je razdoblju, prema navedenim podacima, poginulo još 1400 Palestinaca.

Ministri EU-a na sastanku će se ponajprije baviti sukobima u Iranu i Jemenu, ali razgovarat će i o stanju u Gazi i na Zapadnoj obali. Rasprava se odvija uoči izraelskih izbora zakazanih za 27. listopada te prvih palestinskih parlamentarnih izbora u posljednjih 20 godina, koji se očekuju krajem studenoga.

Europske zemlje podijeljene oko Izraela

Rasprava bi ponovno trebala razotkriti duboke podjele među 27 članica EU-a. Jednu skupinu čine države koje otvoreno podupiru palestinsku stranu. Španjolska i Irska prve su zatražile preispitivanje krši li izraelsko djelovanje u Gazi odredbe o ljudskim pravima iz sporazuma o pridruživanju Izraela i EU-a. Taj sporazum obuhvaća trgovinsku razmjenu vrijednu 68 milijardi eura, ali i suradnju u istraživanju, zaštiti okoliša i energetici.

Na drugoj su strani države koje se dosljedno protive mjerama usmjerenima protiv izraelske vlade. Njemačka i Austrija bliske su Izraelu zbog povijesnih razloga, dok Češka i Italija dijele dio ideoloških stajališta administracije izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Između tih dviju skupina nalazi se veći broj zemalja, među njima Francuska i Nizozemska, koje postaju sve kritičnije prema izraelskom djelovanju u Gazi i planovima za izgradnju velikog naselja E1 na Zapadnoj obali. Taj bi projekt mogao ozbiljno ugroziti mogućnost uspostave dviju država.

Martin Konečný, direktor briselskog Europskog projekta za Bliski istok, smatra da EU ima važnu diplomatsku ulogu dok Izrael nastavlja s kontroverznim planom E1. No ne vidi naznake da će Bruxelles konkretno djelovati.

‘EU se zapravo dobrovoljno gura u ulogu nevažnog aktera’, rekao je Konečný.

Sličan stav iznijelo je i više od 500 bivših visokih dužnosnika i diplomata EU-a, koji su ovog tjedna objavili izjavu u kojoj osuđuju izostanak europske reakcije na izraelsko djelovanje u Gazi i na Zapadnoj obali.

Među potpisnicima su bivši premijeri Francuske, Italije i Švedske te Josep Borrell, nekadašnji visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. U izjavi su prvi put tako izravno prozvali Njemačku i Italiju.

‘Njemačka i Italija nastavljaju sustavno blokirati usvajanje bilo kakvih mjera EU-a, čime postaju de facto suučesnice u potkopavanju europskih vrijednosti i rješenja o dvjema državama’, navela je skupina.

Zbog svoje političke i gospodarske težine, Njemačka i Italija ključne su u sprječavanju stvaranja kvalificirane većine potrebne za uvođenje trgovinskih sankcija i zabranu trgovine s ilegalnim naseljima.

Michael Doyle, bivši veleposlanik EU-a i jedan od organizatora inicijative, rekao je Guardianu da Unija ne ispunjava obveze koje proizlaze iz njezinih ugovora i međunarodnog prava.

‘Nažalost, vrijednosti EU-a kojima se tako često hvalimo ostavljamo po strani kada je riječ o zajedničkom odgovoru Unije na tešku sudbinu Palestinaca’, rekao je Doyle. Dodao je da rašireno nezadovoljstvo objašnjava ‘zašto toliko potpisa dolazi od ljudi koji inače ne potpisuju takve pozive na djelovanje’.

Europska komisija ne predlaže zabranu trgovine s naseljima

Povod za izjavu bivših dužnosnika bio je i izostanak prijedloga Europske komisije, institucije koja ima ključnu ulogu u pokretanju zakonodavnih inicijativa EU-a. Komisija zasad nije predložila zabranu trgovine s ilegalnim izraelskim naseljima.

Takav pristup frustrira brojne pravne stručnjake i trgovinske eksperte koji smatraju da bi zabrana bila nužna kako bi EU ispunio obveze povezane sa savjetodavnim mišljenjem Međunarodnog suda pravde iz 2024. godine. Sud je tada utvrdio da je izraelska politika naseljavanja protivna međunarodnom pravu te pozvao druge države da poduzmu korake kojima će spriječiti trgovinske i investicijske odnose koji pridonose održavanju nezakonitog stanja na okupiranom palestinskom teritoriju.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, njemačka demokršćanka, tvrdi da EU ne može djelovati kada među članicama nema suglasnosti. U govoru o stanju Unije prošlog mjeseca upozorila je: ‘Kada je Europa podijeljena, ne može promijeniti tijek događaja.’

Godinu ranije iznijela je prijedloge za suspenziju povlaštenih trgovinskih odnosa s Izraelom, ali za njih nije uspjela dobiti dovoljnu potporu država članica.

Zagovornici odlučnijeg europskog pristupa ne prihvaćaju argument da Komisija ne može učiniti više. Konečný ističe da nije sigurno bi li se prikupila kvalificirana većina, ali smatra da bi se situacija promijenila kada bi Komisija službeno predložila zabranu trgovine s naseljima.

‘Nije zajamčeno da bi se postigla kvalificirana većina. Ali čim Komisija iznese prijedlog o zabrani trgovine s naseljima, mijenja se dinamika’, rekao je.

Pritom se čini da su vlade koje blokiraju mjere sve udaljenije od stavova vlastitih građana. Prema istraživanju Pew Research Centera, čak 88 posto ispitanika u Italiji i 83 posto u Njemačkoj nema povjerenja u Netanyahua da će ‘donositi ispravne odluke u svjetskim poslovima’.

Sukob oko Izraela dijeli i europsku ljevicu

Pitanje Izraela i Palestine izaziva napetosti i unutar europske ljevice. Zelena stranka Engleske i Walesa ovog je tjedna usvojila prijedlog kojim se cionizam izjednačava s rasizmom, što je izazvalo brojne kritike.

Prijedlog je oštro osudila čelnica židovskih zelenih u Engleskoj i Walesu, nazvavši ga ‘vrlo lošim prijedlogom’. Europski zeleni također su reagirali, naglašavajući da u borbi protiv antisemitizma moraju biti ‘potpuno nedvosmisleni’.

Aktivisti koji se zalažu za mir upozoravaju da takvi potezi otežavaju njihov rad. Organizacija Yachad, koja nastoji među britanskim Židovima izgraditi potporu političkom rješenju izraelsko-palestinskog sukoba, ocijenila je da takav prijedlog ‘daje streljivo onima koji propalestinski aktivizam žele prikazati kao nelegitiman’.