Povjerenik Europske komisije Maroš Šefčovič u srijedu je rekao da bi SAD i EU mogli postići trgovinski sporazum već u narednim danima, naglasivši kako je europska regulatorna autonomija „crvena linija” Europe.
Slovački povjerenik u govoru u Europskom parlamentu u Strasbourgu rekao je da su dvije strane postigle napredak u pregovorima koji „traju svakodnevno” te da bi se dogovor mogao postići već „u narednim danima”.
Šefčovič je u utorak razgovarao s američkim ministrom za trgovinu Howardom Lutnickom, a u srijedu će razgovarati i s američkim predstavnikom za trgovinu Jamiesonom Greerom.
Američki predsjednik Donald Trump nametnuo je 2. travnja gotovo svim zemljama carine od 10 posto te dodatne carine za veliki broj zemalja. Za Europsku uniju odredio je 20 posto.
Par dana nakon toga, američki predsjednik je suspendirao najavljene recipročne carine i dao rok za pregovore od 90 dana, koji istječe 9. srpnja. Sada je taj rok za EU produljen do 1. kolovoza.
Marie Bjerre, ministrica za europske poslove Danske, zemlje koja trenutačno predsjeda Europskom unijom, rekla je da su američke mjere „neopravdane i svojevoljne” te da strpljenje EU-a „nije beskrajno”.
Šefčovič je govorio o „crvenoj liniji” koje je europska strana odredila u pregovorima – mora se zaštititi europska regulatorna autonomija.
EU paralelno radi i na sprječavanju preplavljivanja europskih tržišta proizvodima iz trećih zemalja koje preusmjeravaju svoj izvoz namijenjen SAD-u.
Zastupnica pučana i članica Izaslanstva EP-a za odnose sa SAD-om, Željana Zovko (HDZ/EPP) za Hinu je rekla da se ona protivi „osvetničkim mjerama” EU-a jer bez američke sigurnosti Europa ne može računati na svoju kolektivnu sigurnost „u narednom periodu”.
Hrvatska zastupnica, koja je i stalna izvjestiteljica svoje političke skupine za trgovinske odnose sa SAD-om, vjeruje da će EU prihvatiti „realnost” carina od 10 posto, a da pomicanje roka do 1. kolovoza otvara prostor za postizanje kompromisa po sektorskim pitanjima.
Zovko vjeruje da Europa mora shvatiti Trumpovim pregovarački stil te mu uzvratiti „diplomatskim”, a ne „oštrim rječnikom”.
Nametanje strogih uzvratnih mjera ne odgovara ni Hrvatskoj jer bi one mogle ugroziti hrvatsku nautičku industriju i turizam, ključne za gospodarstvo, rekla je.
Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula (SDP/S&D), također član Izaslanstva EP-a za odnose sa SAD-om, rekao je da Hrvatska nema velik udio izvoza prema SAD-u, no da se „ne smije zavaravati” jer je njezino gospodarstvo veoma vezano za ono europsko, pa se posljedice carina mogu preliti i na nju.
Picula je za Hinu rekao da je „žestinu” trgovinskog spora odabrala Trumpova administracija, „najneprijateljski orijentirana američka vlada u povijesti transatlantskih odnosa”.
„EU treba odgovoriti čvrsto i jasno”, a hrvatski zastupnik smatra da bi se trebao ponoviti pristup koji je europski savez imao u pregovorima s Velikom Britanijom oko brexita.
Picula je rekao da je pod pritiskom i sam SAD zbog usvajanja 'velikog prekrasnog zakona' jer bi zbog uključenih velikih poreznih olakšica Trump mogao pokušati kompenzirati povećani deficit većim carinama na ulaznu robu.
Sam Trump dan ranije je rekao da se EU prema SAD-u „donedavno ponašao vrlo loše”, ali da ga sad tretira „vrlo dobro”.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je ranije u srijedu u Parlamentu rekla kako EU nastavlja raditi na sporazumu sa SAD-om ali se i priprema za sve potencijalne ishode pregovora sa SAD-om
Čelnica Komisije je u raspravi o zakljčcima Europskog vijeća istaknula kako Unija mora imati jasan i čvrst stav u pregovorima. "Držat ćemo se svojih načela, braniti svoje interese, pregovarati u dobroj vjeri i istovremeno se pripremati za sve scenarije", poručila je von der Leyen.